JESTE LI ZNALI? Na manjinskim izborima nema izborne šutnje, kandidati bez potvrde o kažnjavanju...

Neće se birati četvrtina manjinskih vijeća i predstavnika, pokazuje statistika Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

Od 451 vijeća i 141 predstavnika, za koje su izbori raspisani, kandidature su stigle za 339 vijeća i 106 predstavnika. Nema ih, dakle, za 112 vijeća i 35 predstavnika.

Prije četiri godine izbori su bili raspisani za 551 vijeće i 144 predstavnika, a održani za 352 vijeća i 109 predstavnika.

Za 50-ak vijeća srpske manjine nema kandidatura

Gotovo polovica vijeća za koje nema kandidatura pripada srpskoj nacionalnoj manjini, ovlašteni predlagatelji tj. manjinske udruge i birači nisu nikoga kandidirali u čak 54 jedinice, npr. u Crikvenici, Perušiću, Kutjevu, Ninu, Stankovcima, Čeminu, Kaštelima, Slivnu.  

Bošnjačka manjina, tj. njene udruge i birači, nisu predložili liste kandidata za vijeće u 12 jedinica, a za predstavnike u dvije. Vijeća se tako neće birati u Topskom, Čavlima, Brtonigli, Stonu, Krku.

Slična je situacija i kod slovenske nacionalne manjine, koja prve nedjelje u svibnju neće birati svoja vijeća u Humu na Sutli, Zagorskim Selima, Bosiljevu, Kamanju, Žakanju, Grožnjanu. U Opatiji i Međimurskoj županiji neće se pak održati izbori za predstavnika te manjine.

Manjinska vijeća biraju se u županijama, gradovima i općinama u kojima pripadnici pojedine manjine čine najmanje 1, 5 posto stanovništva, u gradovima i općinama u kojima živi više od 200 pripadnika te u županijama u kojima živi više od 500 pripadnika neke manjine.

Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, a u nekoj županiji, gradu, općini, živi najmanje 100 pripadnika neke manjine, njeni pripadnici biraju svog predstavnika.

U općinska manjinska vijeća bira se 10 članova, u gradska 15, a u županijska 25, isti broj vrijedi i za Grad Zagreb.

Lekaj Prljaskaj: Građane je teško motivirati

Među 35 predstavnika nacionalnih manjina za koje nisu istaknuti kandidati najviše ih je iz reda albanske (devet), slovenske, srpske i njemačke manjine (po pet).

Pripadnici albanske manjine neće birati svog predstavnika na razini Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske, Varaždinske, Međimurske, Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije, u Šibeniku, Umagu, Čakovcu.

Saborska zastupnica te manjine Ermina Lekaj Prljaskaj potvrđuje da nisu iskoristili sve mogućnosti kandidiranja ni za predstavnike niti za vijeća, s tim se kasnilo dijelom i zbog uskrsnih blagdana.

Osim toga, dodaje, građane je teško motivirati da se aktiviraju, dijelom zbog činjenice da se prijedlozi vijeća i predstavnika slabo prihvaćaju, a dijelom zbog više nego skromnih naknada koje dobivaju za svoj rad. U nekim sredinama, kaže, te naknade mjesečno iznose tek desetak eura.

Njemačka nacionalna manjina nema predstavnike na razini Primorsko-goranske, Zadarske, Istarske i Dubrovačko-neretvanske županije te u Gradu Zagrebu.   

U Zagrebu vijeća i predstavnike bira po devet manjina

Od 14 manjina, koje ove godine imaju pravo birati svoja vijeća, i 19 koje imaju pravo izabrati svog predstavnika, u Zagrebu će vijeća i predstavnike birati po devet manjina.

Kandidature za vijeća istaknule su albanska, bošnjačka, crnogorska, češka, mađarska, makedonska, romska, slovenska i srpska nacionalna manjina.

Imena na njima uglavnom su nepoznata široj javnosti, izuzetak je lista srpske manjine na kojoj su Milorad Pupovac, Boris Milošević, Dejan Jović i Aleksandar Milošević.

U glavnom gradu svoje kandidate za predstavnike imaju bugarska, poljska, rusinska, ruska, slovačka, talijanska, turska, ukrajinska i židovska manjina.

Kandidature podbacile u općinama

Gledaju li se DIP-ovi podaci o kandidaturama, razvidno je da su udruge i birači bili vrlo revni u kandidaturama za članove vijeća na razinama županija i Grada Zagreba, malo manje u gradovima, a najmanje u općinama. Plan je bio da se u općinama izabere 239 manjinskih vijeća, no kandidature su stigle za samo njih 148.

Naviše vijeća i predstavnika birat će pripadnici najbrojnije srpske manjine, zatim bošnjačke, romske, albanske, mađarske, talijanske i slovenske.

Za razliku od svih drugih izbora, na manjinskima nema izborne šutnje, ni kazni za njeno kršenje, kandidati ne moraju dostavljati potvrde o nekažnjavanju, nema nadzora financiranja izborne promidžbe, ne provjerava se poštivanje načela ravnopravnosti spolova. Višak listića u glasačkoj kutiji ne znači odmah i da se glasovanje ponavlja na biračkom mjestu gdje se to dogodilo.

Sredstva za pokriće izbornih troškova osiguravaju općine, gradovi i županije u kojima se održavaju.

Za svakog izabranog člana vijeća ili predstavnika na razini županije ili Grada Zagreba, udruga koja ga je kandidirala dobit će 100 eura naknade za izborne troškove, u gradu i općini 70 eura, a toliko za troškove dobiva i svaki izabrani predstavnik.

Manjinske izbore, u pravilu, prati slab odaziv birača, prije četiri godine od oko 250.000 birača glasovalo ih je tek oko 25.000, tj. desetak posto.