Jelić osniva stranku svima dobro poznate kratice: Marketinški se pogodio trenutak

"Ako želite djelovati na hrvatskoj političkoj sceni i imati jednake uvjete za nekakvo normalno iskazivanje političkih stavova i namjera jednostavno morate biti u stranačkom okviru. Nezavisne liste funkioniraju, ali otežano, na lokalnim i regionalnim razinama, ali na državnoj razini ne možete to raditi na taj način pa je potreban politički okvir, a on se – nažalost – zove stranka", rekao je Jelić za N1. 

Objasnio je i otkud ime, Akcija za promjene.

"Jasno je svima da smo aktivni kao ekipa, radili smo nešto, počevši od lokalnih sredina, kao općinski, gradski, županijski vijećnici pa došli do izvršnih funkcija, upravljačkih tijela i uvijek bili aktivni. A promjene, da su potrebne promjene to je očito. Zato mislim da je ime dobro", kazao je.

Kratica je "AP", no kaže da to nema nikakve veze s posljednjom aferom oko poruka s mobitela Gabrijele Žalac u kojima se spominju inicijali "AP".

"Marketinški se pogodio trenutak. Nije aluzija na ono što mnogi mislite. Zgodno je da je u ovom trenutku povezivo s nečim što je medijski dosta 'in'. Ne bih ulazio previše u to. Mi znamo što je bilo namjera – Akcija za promjene", kazao je.

Marketing im radi Boris Malešević, koji je pomagao i Andreju Plenkoviću i Zoranu Milanoviću.

"On je iznimno cijenjena osoba u tom političkom makretingu, iako su njegovi uspjesi puno širi od toga. Čovjek dobije onda etiketicu da je poznat po nečemu što on možda od svega najmanje radi, ali je medijski najvidljivije. Ali da, Malašević je uključen u vizualni identitet i pripremu tog svega. S nama je", rekao je Jelić.

Ističe da se Hrvatska nalazi u poziciji da "odluka hoćemo li nešto učiniti nije kao u nekim drugim državama gdje, ako i pogriješite za naredne četiri godine, imate vremena popravljati. Mi smo zaista na rubu". 

Cilj im je, kaže, što više u odlučivanje uključiti građane, a to znači i više referenduma.

"Ne vidim razlog zašto se bojimo referenduma. Normalno je i razumno da građani sudjeluju u bitnim odlukama. Ne može se na referendumu odlučivati o civilizacijskim stečevinama i nekim dijelovima poreznog zakona, ali, recimo, imamo primjer sada poreza na nekretnine. Zašto ne bi o novom porezu ili obliku i opcijama svoje mišljenje dali i građani na referendumu. Čak taj referendum ne mora biti obvezujući, ali može biti smjernica za lakše upravljanje državom jer država je zajedničko dobro i zajednička odgovornost", rekao je Jelić.