Javno prozvali Plenkovićevog ministra: 'Što se čeka, drugi u EU su već reagirali'

Podsjetimo, prvi tjedni bojkot uključivao je tri trgovačka lanca, Lidl, Eurospin i dm te tri proizvoda - Coca Cola i druga gazirana pića, voda u bocama i deterdženti za posuđe. Vlada je pak na prošlotjednoj sjednici donijela Odluku o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda i kategorija proizvoda u trgovini na malo, kojom utvrđuje listu 70 proizvoda s ograničenim cijenama. Na taj način želi pomoći građanima u zaštiti od visokih cijena u trgovinama. Odluka je na snagu stupila u petak 7. veljače.

Platforma 'Halo, inspektore' koju predstavlja Josip Kelemen je na svom Facebook profilu iskazala nezadovoljstvo 'shrinklacijom', odnosno praksom proizvođača koji smanjuje količinu/veličinu proizvoda bez istovremenog snižavanja njegove cijene. U objavi pod naslovom "ministre, što se čeka?" (iako ga nisu imenovali, pretpostavlja se da je riječ o ministru gospodarstva Anti Šušnjaru), upozorili su na ovaj problem i zatražili određene mjere. "O ovome se u Hrvatskoj šuti. Nešto se pričalo, pisalo, objavljivalo, a onda se – zašutjelo. Neshvatljivo. Nedopustivo. Evo i zašto", započeli su.

Od 1. travnja 2025. u Italiji će jedna naljepnica postati obavezna za označavanje proizvoda pogođenih 'shrinkflacijom', praksom proizvođača koji smanjuje količinu/veličinu proizvoda bez istovremenog snižavanja njegove cijene. 'Krenuli smo u to kako bismo zaustavili shrinkflaciju. Italija je, zajedno s Francuskom, među prvima u Europi uvela propise za suzbijanje te pojave. Još jednom smo prednjačili u inovativnosti zaštite potrošača i na to smo posebno ponosni',  izjavio je u prosincu prošle godine talijanski ministar poduzetništva i proizvodnje Adolfo Urso.

FOTO: Vanesa Pandzic / CROPIX

Praksa na hrvatskom tržištu

Mjera koju je uvela talijanska vlada radi zaštite potrošača mogla bi dobiti neočekivan udarac, odnosno Europska unija mogla bi pokrenuti postupak protiv Republike Italije jer nije poštivala pravila EU-a kojih se treba pridržavati pri mijenjanju propisa koji mogu ograničiti jedinstveno europsko tržište. Vidjet ćemo kako će to završiti. Francuska je, međutim, odigrala proceduru po pravilima i ima nacionalnu mjeru s kojom štiti francuskog potrošača od ove štetne pojave.

'Shrinkflacija' je već neko vrijeme praksa i na našem tržištu - od pakiranja prehrambenih proizvoda do deterdženata, sredstava za čišćenje itd. Takvi su proizvodi izgledom isti kao i prethodno kupljeni, ali su manje težine ili niže kvalitete. Sjetite se, uostalom, i kruha našeg svakdašnjeg: prvo je bio jedan kilogram, zatim 750 grama, pa 600 grama, ubrzo iza toga 500 grama, da bi se sada štruca prodavala po cijeni jednog kilograma za samo 400 grama!!! Jedna od najvećih prijevara potrošača u Hrvatskoj. Smanjen PDV, smanjena težina (i kvaliteta!), a cijena porasla… Najslikovitiji primjer 'shrinkflationa' na hrvatski način.

Sam izraz 'shrinkflation' nastao je spajanjem engleskog glagola 'shrink' (ograničiti) i imenice 'inflation' (napuhavanje), a ukazuje na praksu smanjenja količine ili kvalitete proizvoda uz nepromijenjenu cijenu. Na taj način se podiže cijena proizvoda bez izravnog povećanja troškova proizvodnje. Vlada Georgije Meloni, kako bi se suprotstavila rastu cijena (a on je prema zadnjem izvještaju Eurostata među najnižim u EU – 1,7 posto!) uvela je mjeru u svoj zakon o tržištu i tržišnom natjecanju, koji je parlamentu usvojio 12. prosinca 2024.

Ministar se treba ugledati na druge države

Tako će od 1. travnja 2025. proizvođači koji stavljaju u prodaju robu široke potrošnje čija je količina smanjena, a prethodno pakiranje je ostalo nepromijenjeno, dok je cijena po jedinici mjere povećana, obvezuju se na davanje tih informacija potrošačima posebnom naljepnicom na prodajnom pakiranju. Tako će na prednjoj strani pakiranja, odnosno na odgovarajućoj naljepnici na proizvodu, u razdoblju od šest mjeseci od datuma stavljanja na tržište 'shrinkanog' proizvoda morati stajati tekst:

"Ovo pakiranje sadrži proizvod manje …. (nečega) nego X (mjerne jedinice) u usporedbi s prethodnom količinom». U Hrvatskoj se o tome samo priča, ali nitko ništa ne poduzima. Eto, sad imamo konkretne primjere država članica EU koje konkretno reagiraju na pojave na tržištu koje utječu na prava njihovih potrošača. Predlažemo resornom ministru Šušnjaru u čijem je portfelju zaštita potrošača da njegove službe HITNO prouče primjer Italije i Francuske…

Platforma Halo, inspektore najavila: 'U petak opći bojkot, od subote samo jedan lanac'

Pa ne moramo uvijek izmišljati neka nova rješenja. Što prije to bolje jer se s ovakvim zapuštenim stanjem sa zaštitom potrošača u Hrvatskoj ne 'šrinkaju' samo proizvodi, već i prava potrošača. (Na slikama: primjer očite 'šrinkflacije' na koju nitko, osim potrošača, ne reagira)", poručili su u objavi uz slike tableta za perilicu posuđa koje su se prodavale nekada i koje se prodaju sad.