DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE TOTALITARNIH REŽIMA
Jandroković: Tuđmanova svehrvatska pomirba podrazumijeva istraživanje svih žrtava totalitarnih režima
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković u petak je izjavio da je Hrvatska bila žrtva fašističkog, nacističkog i komunističkog totalitarnog režima, a on s pokopa posmrtnih ostataka žrtava Drugog svjetskog rata i poraća želi poslati poruku poštovanja i pijeteta prema žrtvi, te okrenutosti prema budućnosti.
Pokop posmrtnih ostataka 294 žrtve održan je u cintoru crkve Sv. Mihaela u Gračanima, u sklopu obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava, a uz Jandrokovića nazočni su bili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Jandroković: Moderna Hrvatska mora napraviti otklon od svih totalitarizama
Jandroković je naglasio da iz Gračana želi poslati poruku poštovanja i iskrenog pijeteta prema žrtvi, te povijesnoj istini, a posebno poruku okrenutosti prema budućnosti i prenošenju istine i znanja o miru, slobodi i demokraciji mlađim generacijama.
"U ime Sabora došao sam iskazati poštovanje i pijetet ljudima koji su zvjerski ubijeni, bez suda, zvjerski tretirani i čije je dostojanstvo u tim trenucima bilo poništeno", rekao je dodavši kako se moramo s poštovanjem odnositi prema svakoj žrtvi, "prema svakom nevinom čovjeku, svakom onom koji je ubijen bez suđenja i čije obitelji do današnjih dana ne znaju koja mu je i kakva bila sudbina".
Poručio je da se o zločinačkom karakteru komunističkog sustava mora govoriti. "Jer, kao što smo osudili ustaški režim, tako jednako glasno i jasno moramo govoriti ne samo o totalitarnom, nego i zločinačkom karakteru komunizma", rekao je.
Ovdje su ljudi ubijani samo zato što su bili na drugoj strani - maloljetnici, djeca, žene, zarobljeni vojnici, cvili. "Kada se takvo što dogodi, kada to nije bilo jednom, nego je to bio sustav, onda smo dužni zbog povijesti i budućih naraštaja govoriti o povijesnoj istini", ustvrdio je.
"Moderna Hrvatska mora napraviti otklon od svih totalitarizama. Moderna Hrvatska, čiji je temelj Domovinski rat, bori se za mir, slobodu i demokraciju i mlađim naraštajima moramo objasniti da nam mir, sloboda, demokracija, višestranačje i zaštita temeljnih ljudskih i manjinski prava nisu došli sami po sebi, u njih su ugrađene mnoge žrtve", istaknuo je predsjednik Sabora.
Dužnost je političara i osoba iz javnog života, školstva te akademske zajednice "podsjećati na zla koja su se događala, ali istovremeno okrenuti se budućnosti, podučavati o elementarnim ljudskim vrijednostima, moralu, slobodi, miru i demokraciji".
Medved: Totalitarni režimi doveli su do brojnih tragičnih stradanja
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, kao izaslanik premijera, poručio je da su totalitarni i autoritarni režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do brojnih tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Istaknuo je da je među danas pokopanim žrtvama bilo 63 maloljetnika, od kojih je čak 16 djece mlađe od 14 godina, kao i dvije žene. Najmanje 112 osoba ubijeno je hicem u glavu, mnoge od njih tupim predmetima, o čemu svjedoče brojne ozljede na kostima.
"Broj osoba stradalih u bezumlju totalitarnih i autoritarnih režima, nažalost, mnogo je veći. Puno je još nepoznanica, neotkrivenih grobišta, sudbina oplakivanih u tišini obiteljskoga doma, a obitelji još nepronađenih žrtava u svojoj tihoj tuzi traže naše daljnje zalaganje", istaknuo je.
Poručio je da će se i dalje nastaviti s probnim iskapanjima i drugih lokacija razasutih po obroncima Medvednice te drugim mjestima u Hrvatskoj.
"Politika svehrvatske pomirbe našeg prvog predsjednika Franje Tuđmana, koja je bila osnova za uspješan proces osamostaljenja Hrvatske i njenu obranu u Domovinskom ratu, podrazumijeva da se sve hrvatske žrtve totalitarnih režima istraže, dokumentiraju i dostojno komemoriraju", dodao je.
Ako se zločini i žrtve zaborave, oni se ponavljaju, što smo naučili i u našoj novijoj povijesti, upozorio je Medved i podsjetio da se još traga za 1892 osobe nestale u Domovinskom ratu
Istraživanja i ekshumacije na 11 lokacija na području Gračana
I zagrebački gradonačelnik Milan Bandić istaknuo je da budući naraštaji moraju biti upoznati s povijesnim činjenicama, "jer samo na dostojanstvenom priznavanju žrtava može se graditi bolja budućnost".
Posljednji ispraćaj i pokop posmrtnih ostataka 294 osobe koje su ubijene na samom kraju Drugog svjetskog rata i/ili u poslijeratnom razdoblju na području Gračana organiziran je u suradnji Ministarstva hrvatskih branitelja, Grada Zagreba, Gradske četvrti Podsljeme, Udruge Falaček Prigorja, Zagrebačke nadbiskupije i župe Sv. Mihaela u Gračanima.
Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja je u više faza rada od 2013. do 2018. godine organizirala i provela terenska istraživanja, probna iskapanja i ekshumacije posmrtnih ostatka na 11 lokacija na području Gračana od kojih je pet lokacija potvrđeno pronalaskom posmrtnih ostataka.
Uz ekshumirane posmrtne ostatke s tih lokacija dostojno su trajno zbrinuti i posmrtni ostaci ekshumirani 2012. godine koji su privremeno bili zbrinuti u kosturnici crkve Krista Kralja na Mirogoju, kao i posmrtni ostaci osoba ekshumiranih tijekom infrastrukturnih radova u Gračanima.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.