Jandroković podsjetio na veliki doprinos Kukuljevića Saksinskog, zahvalila mu se zastupnica, njegova praunuka

''Naši časni prethodnici upravo na inicijativu Ivana Kukuljevića Sakcinskog izglasali su zaključak da se hrvatski jezik proglasi službenim", kazao je Jandroković, prisjetivši se svih zastupnika koji su te davne 1847, učinili "najveći iskorak" da se u Hrvatskoj govori hrvatskim kao službenim jezikom.  

U Saboru, kojim je dominirao latinski, na hrvatskom se prvi put obratio barun Vinko Knežević, 19. siječnja 1809., a pored njega, to je učinio i Juraj pl. Rukavina Vidovgradski, 1832.

Osobita zasluga pripada i Ljudevitu Gaju, no ipak, u povijesnim knjigama posebno mjesto pripada mladom plemiću Kukuljeviću Sakcinskom, rekao je.

Sakcinski je, podsjetio je, u Hrvatskome saboru 2. svibnja 1843. održao govor na hrvatskom, braneći i hvaleći taj jezik riječima: "Još ne zna veća strana naroda našega, kakova je to višnja slast i milina svojim prirodjenim materinskim jezikom govoriti moći i smeti, to samo on iskreno ćutiti može, koj je duže vremena medju tudjemi narodi u tudjih daržavah stanovati i živiti morao''.

U svom nadahnutom govoru pozvao je na uvođenje hrvatskog u škole i urede kako bi se mogao uvesti i u javni život. 

Upravo taj njegov govor bio je presudan da je 18. listopada 1847. podnesen prijedlog da se hrvatski jezik proglasi službenim, a već spomenutog 23. listopada taj prijedlog izglasan je u Saboru i unesen u zapisnik kao saborski zaključak, rekao je Jandroković.

Zaključak potvrđen 1848. kad je Jelačić ustoličen za hrvatskog bana

Taj je zaključak Sabor potvrdio u lipnju i srpnju 1848. kada je Josip Jelačić ustoličen za hrvatskog bana.

Time je Hrvatski sabor zaokružio sva dotadašnja nastojanja za afirmacijom hrvatskog jezika u svim javnim službama uspijevajući uvesti hrvatski jezik u javni život i u Sabornicu kao službeni jezik u javnoj uporabi, rekao je Jandroković.

Pozvao je da se ne zaborave niti daljnja nastojanja za očuvanjem hrvatskog jezika koja su utkana u Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas iz 1967. godine, kao ni činjenica da je hrvatski jezik svoje posebno mjesto našao i u Ustavu.

Članovi saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu položili su vijenac ispred biste Kukuljevića Sakcinskog na ulazu u sabornicu.

Učinili su to na inicijativu Andre Krstulovića Opare koji je voditelj radne skupine osnovane u povodu obilježavanja 175. obljetnice od uvođenja hrvatskog jezika kao službenog u javnu uporabu. 

Urša Raukar Gamulin (ZLB), praunuka Kukuljevića Sakcinskog, u ime obitelji zahvalila je predsjedniku Sabora i Odboru što su obilježili važnu obljetnicu, ali i izrazila žaljenje što u tome nije mogla sudjelovati.

"Nisam ni ja bio, nije se radilo o namjeri, čestitam i vama kao dijelu obitelji Ivana Kukuljevića", rekao je zastupnici predsjednik Sabora.