IZNENAĐUJUĆE Sve više Čečena dolazi na hrvatske granice, evo koliko ih je trenutno u lijepoj našoj

Pet je glavnih pravaca ulazaka migranata na područje Europske unije: iz Turske preko granice s Grčkom i Bugarskom, iz Bjelorusije u Poljsku, zapadnobalkanskom rutom preko Srbije i Bosne i Hercegovine u Mađarsku i Hrvatsku te preko Mediterana u Italiju i Španjolsku, piše Jutarnji list.

Turistički posjeti

Prošle godine otkriveno je više od 145.000 migranata na zapadnobalkanskoj ruti, što je povećanje od 136 posto u odnosu na 2021. godinu. Jedan od krakova te rute prolazi i preko naše zemlje. Prema službenim podacima hrvatskog MUP-a, policija je prošle godine postupala prema 50.624 osobe vezano za nezakoniti prelazak granice, što je u odnosu na 2021. godinu povećanje od 190 posto.

Povećani pritisak rezultat je i bezviznog režima Srbije i Bosne i Hercegovine sa zemljama iz kojih u Europu dolaze brojni ilegalni migranti. Riječ je o Burundiju, Tunisu, Pakistanu, Indiji, Siriji itd. Kada je krajem godine 2022. Srbija uvela vize za državljane Tunisa, Burundija, Gvineje Bisau i Indije, pao je broj migranata na toj ruti. To je dovelo do promjene nacionalne strukture migranata koji ulaze u Hrvatsku, prije svega iz Bosne i Hercegovine.

Tako je iznimno povećan broj migranata iz Konga, s Kube te ruskih državljana. Njima nisu potrebne vize za ulazak u BiH, gdje službeno, najčešće avionom, dolaze u turistički posjet. A kada stignu u BiH, upute se na granicu s Hrvatskom, gdje zatraže međunarodnu zaštitu. Tako se, primjerice, prošle godine povećao broj kubanskih migranata za čak 3000 posto. Krajem godine u samo nekoliko tjedana iz BiH je na hrvatske granične prijelaze pristiglo oko 2000 ruskih državljana, gotovo svi su Čečeni. Nakon što su zatražili međunarodnu zaštitu, upućeni su u zagrebački hotel Porin.

Ubrzo nakon podnošenja zahtjeva za azil, većina bi od njih pobjegla iz Hrvatske i ilegalno otišla u neku drugu europsku zemlju. Procjenjuje se da je od 2000 Čečena, u Hrvatskoj ostalo njih oko 200. U MUP-u procjenjuju da će se u sljedećem razdoblju povećati dolazak čečenskih izbjeglica u Hrvatsku.

Ograde na vanjskoj granici EU-a?

U tom kontekstu sve su glasniji oni koji predlažu da se na vanjske granice Europske unije postave fizičke barijere, a spominje se i stroža europska politika usejlavanja. Među zadnjima je o tome govorio predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber, prenose njemački mediji u nedjelju

"Ograde su uvijek posljednje sredstvo, ali one su nužne svugdje tamo gdje krijumčari ljudi krše europske zakone. Tamo gdje nije moguće spriječiti ilegalnu migraciju potrebne su nam ograde", rekao je predsjednik EPP-a i potpredsjednik bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) Manfred Weber u razgovoru za medijsku grupu Funke.

On je kao mjesta gdje bi se ova mjera mogla primjenjivati naveo istočne granice Europske unije, Sredozemlje te posebice granice Bugarske i Grčke s Turskom.

Weber se zalaže i za "temeljitu promjenu" postupka podnošenja zahtjeva za azilom što se po njemu, ne bi pod svaku cijenu trebalo događati unutar EU-a.

"Mislim da mora biti moguće na vanjskim granicama provoditi brzu provjeru toga ima li netko pravo na azil ili ne. Ako migranti dolaze iz trećih, sigurnih zemalja poput Turske, onda mora biti moguće ove provjere obavljati i tamo", smatra Weber.

On je također predložio uspostavljanje ureda EU-a u zemljama poput Tunisa ili Egipta gdje bi se provodila provjera uvjeta za stjecanje azila za izbjeglice iz Afrike.  

Weber je povodom izvanrednog samita Europskog vijeća početkom veljače rekao kako EU mora ponovno preuzeti u ruke kontrolu Sredozemlja.

"Uz svo dužno poštovanje privatnog angažmana spašavanja izbjeglica na moru, to je domena državnih organa. Mi ne smijemo privatizirati migrantsku politiku", rekao je Weber.

On je ukazao i na teški položaj njemačkih gradova i općina koje se iznova suočavaju s velikim problemima kod prihvata izbjeglica.

"Zemlje EU-a slijepo koračaju u jednu novu i veliku migracijsku krizu", rekao je Weber.

On je rekao, s pogledom na izbore za Europski parlament sljedeće godine, kako se ove teme ne smiju prepustiti "desničarskim agitatorima".

Predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) s kojom CSU tvori Uniju CDU/CSU Friedrich Merz je u intervjuu za nedjeljno izdanje dnevnika Bild rekao kako je Njemačkoj potrebno jače usmjeravanje useljavanja.

"Kad je useljavanje u pitanju, mi si moramo postaviti pitanje: Tko nam je potreban? Komu smo mi potrebni? Tko nema pravo na azil, taj mora napustiti zemlju", zaključio je Merz.

Njemačka se od druge polovice 2022. ponovno suočava s pojačanim priljevom ilegalnih migranata iz zemalja poput Sirije, Afganistana, Iraka i Turske.  U nekim dijelovima zemlje jača i otpor građana gradnji novih prihvatnih kapaciteta za izbjeglice.