Izazovi Ukrajinaca zaposlenih u Republici Hrvatskoj: 'Imate idealnu zemlju, no ukoliko želite dobru plaću morate se jako potruditi'

Ukrajinski migranti koji imaju iskustva u područjima kao što su inženjerstvo, IT i građevinarstvo mogli bi pronaći posao u Hrvatskoj. Osim toga, mnoge hrvatske tvrtke traže radnike koji dobro govore engleski, pa bi ukrajinski migranti koji tečno govore engleski mogli imati prednost pri zapošljavanju u Hrvatskoj.

Ukrajina ima jednu od najvećih populacija dijaspore u Europi, s milijunima Ukrajinaca koji žive i rade u inozemstvu. Mnogi od tih migranata odlučili su Hrvatsku učiniti svojim domom, a njihova integracija u hrvatsko društvo ključni je čimbenik u njihovoj sposobnosti da napreduju u novoj zemlji. Nekoliko je razloga zašto je integracija ukrajinskih migranata u Hrvatskoj važna. Prije svega, integracija može pomoći ukrajinskim migrantima da se osjećaju povezanijima sa svojim novim domom i da ih lokalna zajednica više prihvaća. To im može pomoći da se osjećaju opuštenije u novom okruženju i može im olakšati izgradnju novog života u Hrvatskoj.

Drugo, Prihvaćanjem različitosti i dobrodošlicom ukrajinskim migrantima, Hrvatska može postati živahnije i dinamičnije mjesto za život i rad.

Hrvatski zavod za zapošljavanje kao prepreka 

O svemu smo razgovarali i sa Olenom Karbanovom koja je u Hrvatsku došla u ožujku 2022. nakon evakuacije iz Irpena, nedaleko Kijeva.

"Ja sam rehabilitacijski terapeut te se bavim držanjem tijela i zdravljem leđa kao i cijelog mišićno-koštanog sustava", objašnjava nam naša sugovornica koja je, napominje veoma zahvalna Hrvatima koji su im od samih početaka pomagali, iako, priznaje, poteškoća nije nedostajalo.

"Napisala sam poslovni plan za Hrvatski zavod za zapošljavanje, ali su me odbili. Pokušat ću ponovno početkom 2023. Problem je nastao jer moje diplome nisu važeće u Hrvatskoj te ih je potrebno potvrditi. Isto tako postojao je problem oko dokazivanja mog prethodnog radnog iskustva", govori Olena.

Ne pomažu ni poteškoće po pitanju sporazumijevanja, no ipak glavnu zamjerku pronalazi u činjenici da ne može dokazati svoj rad iza sebe iz Ukrajine.

"Dakle, moram početi od nule. Sustav iscjeljivanja koji koristim je jedinstven. Već više od 10 godina bavim se leđima te sam stvorila vlastiti sustav. Naravno, koristim različite alate u tome koje sam naučila kroz rad s drugim ljudima. U radu s ljudima  koristim masažu, 'kinezio taping' i razne fizičke vježbe. Često je to i psihološki rad, jer je držanje osobe povezano s njegovim psiho-emocionalnim stanjem.

Radim kroz to i s ljudskim živčanim sustavom jer naš živčani sustav uvijek prilagođava naše tijelo na najbolji način da preživi u okolišu. Možemo reći da je držanje osobe sada idealno za preživljavanje - tako razmišlja živčani sustav. Polako i sigurno osobu trebate uvjeriti da su se okolnosti promijenile i da treba promijeniti položaj tijela u ispravniji", detaljno nas upućuje u svoj rad naša sugovornica.

Sve to teško je pokazati kroz poslovni plan za Hrvatski zavod za zapošljavanje pa je odlučila sastanak tražiti licem u licem jer smatra kako može pomoći velikom broju ljudi.

'Lakše je pronaći posao onima koji zarađuju na internetu'

Kaže kako njezini sunarodnjaci koje poznaje ne rade dugo, a oni i koji rade te imaju visoki stupanj obrazovanja u Hrvatskoj mogu pronaći posao tek u kuhinji ili kao prodavači.

"Riješenje je naučiti hrvatski jezik i potvrditi diplomu", govori nam.

Na pitanje postoji li razlika kod pronalaska posla u Ukrajini i Hrvatskoj, odgovara: Mislim da tko god želi naći posao, naći će ga i u Hrvatskoj i u Ukrajini. A u vrijeme rata je, mislim, postalo mnogo teže pronaći posao u Ukrajini. Lakše je pronaći posao onima koji zarađuju na internetu ili imaju primijenjenu i praktičnu specijalnost. Ukrajinci koji nude frizerske i druge kozmetičke usluge vrlo su traženi u Hrvatskoj", dodaje.

Hrvatska je, smatra, unatoč izazovima, divna zemlja za život.

"Čini mi se da je idealna za djecu. Imate ugodnu klimu, dobru ekologiju i odličnu hranu. No, ukoliko želite dobru plaću morate se jako potruditi. Ali sve je moguće", zaljučuje.

'Moja obitelj, unatoč ratu, ima posao'

Jedna od Ukrajinki koja je sreću odlučila pronaći u Hrvatskoj je i Kateryna Holik iz Odesse koja nam je odlučila ispričati svoje iskustvo o životu i radu u Hrvatskoj.

"Cijela moja obitelj ostala je u Odessi - tata, mama, brat, dvije bake, djed...", započela je naša sugovornica.

Obitelj je odlučila ostati u Ukrajini unatoč ratu s obzirom na to da, kako nam govori, još uvijek imaju posao.

Nas je pak zanimalo, kakva su njezina iskustva, te što joj je stvaralo najviše problema kada je u pitanju prilagodba u Hrvatskoj. 

"U Hrvatskoj je sve drugačije, jezik, mentalitet, ali i životne navike... Inače sam vrlo drza u učenju stranih jezika i nije mi neugodno odmah se početi sporazumijevati iako često još govorim s greškama. Trebalo mi je nekih pola godine da bi me razumijeli bolje", priča nam Kateryna.

Na istom poslu sada je već devet mjeseci te radi u pekari Dubravica. Iako je zadovoljna, kaže da se i danas zna dogoditi da se netko naljuti i da nastane problem oko nerazumijevanja. Unatoč tome, izazovi ju ne plaše, štoviše smatra kako se u Hrvatsko društvo integrirala sasvim dobro.

No život u Ukrajini i onaj u Hrvatskoj  još su veoma različiti.

"U Hrvatskoj je malo opuštanje život i nema baš puno gužve, no nedostaje mi vremena. Iskreno, nema puno posla u Hrvatskoj koji se nude strancima", napominje naša sugovornica.

Smatra kako je u Ukrajini lakše naći posao, no u Hrvatskoj su veće plaće.

"Kod nas u Ukrajini nije potrebno da za svaki posao imaš iskustvo ili završenu edukaciju, normalno je da se sve nauči u hodu", napominje.

Na pitanje što bi poručila svojim sunarodnjacima koji planiraju doći u Hrvatsku, navodi: "Poručila bi im da teže tome da odu u veće države koje bi im priuštile više uvijeta za izbjeglice. Teško se tu uklopiti i ostati jel ni samim Hrvatima tu nije lako."

Tekst je nastao u okviru projekta "Integracija Ukrajinaca u hrvatsko društvo – koegzistencija dviju kultura"  kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije kroz program poticanja novinarske izvrsnosti.