'UBRZAVA SE PRVATIZACIJA'

Ivana Kekin: Da je imao zrnce hrabrosti, Beroš ne bi odustao od prijedloga da šefovi zavoda i klinika ne mogu raditi privatno

Autor

hk/h

Saborski zastupnici Zeleno-lijevog bloka (ZLB) poručili su u srijedu kako "nereforma" zdravstvenog sustava, pod krinkom prijedloga novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ne dotiče i ne rješava ključne probleme - primarnu zdravstvenu zaštitu, upravljanje i financiranje sustava.

15.03.2023. u 12:59
Ispiši članak

"Primarna zdravstvena zaštita ključan preduvjet učinkovitog zdravstvenog sustava, a dobro educirani, iskusni i motivirani liječnici obiteljske medicine najbolja su zaštita od preopterećivanja sustava nepotrebnim specijalističkim pregledima i dijagnostičkim pretragama te najbolji lijek za sprječavanje lista čekanja", istaknula je Ivana Kekin (NL). 

Ustvrdila je kako je nakon "30 godina devastacije u režiji HDZ-a" primarna zaštita podfinancirana i kadrovski devastirana u odnosu na bolnički sustav.

"Imamo tek 2193 liječnika koji obavljaju posao obiteljskih liječnika, od čega ih je čak 780 starije od 60 godina, što znači da ih 36 posto u sljedećih pet godina odlazi u mirovinu. Istodobno, svega 292 osobe su trenutno na specijalizaciji iz obiteljske medicine, koja traje pet godina", upozorila je Kekin.

Osim toga, liječnici u primarnoj imaju osjetno manja primanja u odnosu na bolničke, a podređeni su im i u pogledu napredovanja.

Kekin ističe kako je nužno hitno vrijednosno i financijski reafirmirati rad u primarnoj, stimulirati mlade liječnike da se odluče za tu specijalizaciju te dodatno stimulirati odlazak na radna mjesta u manjim sredinama.

Pri tome je važno da taj oblik stimulacije bude financiran iz središnjeg proračuna, prema potrebama populacije, a ne da teret ostane na jedinicama lokalne samouprave, čime se dodatno produbljuju razlike između bogatih i siromašnih.

Beroš ubrzava privatizaciju zdravstvenog sustava

Upozorila je kako ministar zdravstva Vili Beroš rastuće liste čekanja misli riješiti tako da plati privatnom sektoru da obavi preglede i pretrage, čime se dodatno ubrzava privatizacija zdravstvenog sustava.

"Da je imao zrnce hrabrosti, Beroš ne bi odustao od prijedloga da šefovi zavoda i klinika ne mogu raditi privatno. Da je riječ o reformi, Beroš bi inzistirao na deklariranju sukoba interesa i transparentnom prikazu svih donacija farmaceutskih kompanija pojedinim liječnicima i jasno bi zabranio da osobe koje primaju honorare farmaceutskih firmi sugeriraju i određuju koji lijekovi idu na liste HZZO-a, gdje lijekove plaćaju svi građani", rekla je Kekin. 

Damir Bakić (Možemo!) ocijenio je kako se zakonske izmjene uopće ne dotiču problema financiranja zdravstva i ne nude potrebne izmjene modela financiranja.

Naveo je kako bolnički sustav dug generira već godinama jer se bolnice financiraju na temelju maksimalnih iznosa sredstava za dijagnostičko-terapijske postupke, ali ne na temelju stvarnih potreba.

Kao drugi razlog navodi sistemsko perpetuiranje duga ljekarnama i veledrogerijama, koji se plaćaju s golemim zateznim kamatama, dok se lijekovi u bolnicama nabavljaju skupo i neracionalno, najčešće i bez stvarne odgovornosti. 

Bakić smatra kako je nužno prijeći na novi model financiranja bolnica po načelu programskog ugovaranja utemeljenog na stvarnim potrebama društva.

Treba uvesti model plaćanja temeljen na kontroli kvalitete i objektivnim, mjerljivih ishodima liječenja i ponovno uvesti centraliziranu javnu nabavu za lijekove, usluge i robe.

"S HDZ-om na vlasti, to nikad neće biti učinjeno", poručio je.  

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.