ISTANBULSKA KONVENCIJA Na tribini Beljak i Kosor kritizirali aktualnu situaciju

"Nedostaje političke volje, već danas ako želimo možemo postupati u svim institucijama - centrima, policiji, sudovima, DORH-u u duhu Istanbulske konvencije koja je dovoljno kvalitetno napisana, a kako bi na najsnažniji način zaštitili žene i djecu od svih oblika nasilja, ali i i adekvatno sankcionirali počinitelja", poručila je predsjednica Autonomne ženske kuće Zagreb Neva Tolle na tribinu koju je organizirao HSS.

Unatoč ratifikaciji, žene žrtve nasilja nemaju adekvatnu zaštitu

Poručila je da Hrvatska više ne smije biti zemlja u kojoj žene žrtve nasilja nemaju odgovarajuću zaštitu, a danas je, ocijenila je, nemaju usprkos ratifikaciji. 

"Ne smijemo biti zemlja koja će Konvenciju tretirati kao 'mrtvo slovo na papiru'. Moramo je hitno implementirati, a dok ne izmijenimo zakone u tom kontekstu, moramo svi raditi u duhu teksta konvencije - i socijalna skrb, policija, sudovi, DORH, zdravstvo i prosvjeta. Potpunu rodnu ravnopravnost i netoleriranje nasilja možemo postići samo ako spriječimo rodno utemeljeno nasilje", poručila je Tolle.

Istaknula je kako je za implementaciju Istanbulske konvencije nužno da se zakoni usklade s visokim standardima zaštite žena i djece od nasilje. Nakon ratifikacije, dodala je, odgovorni smo kao država za istragu svake pojedinačne prijave nasilja prema ženama i djeci, što znači da centri, policija i DORH moraju odgovoriti na svaki poziv u pomoć, prikupiti dokaze, ispitati rizike od budućeg nasilja te procijeniti opasnost od femicida.

Stoga je, naglasila je Tolle, država dužna hitno poduzeti sve potrebne zakonodavne i sve druge mjere kako bi osigurala ono što nam je nasušno potrebno - usklađenost hrvatskih zakona sa samom konvencijom koju smo ratificirali. Prije svega morala bi se uskladiti nacionalna strategija, mijenjati kazneni zakon, zakon o kaznenom postupku, prekršajni zakon, zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, ali je potrebno promijeniti i sve pravilnike o postupanju koji prate zakone.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić kazala je da su kazne za obiteljske nasilnike iznimno male, navevši da na 13.500 slučajeva obiteljskog nasilja prekršajnog karaktera i oko nekoliko tisuća kaznenih djela nasilja u obitelji, imamo manje od sedam posto bezuvjetnih kazni zatvora.

Također, naš kazneni zakon ne prepoznaje mogućnost nastavka kaznenog gonjenja po službenoj dužnosti. Istanbulska upravo prepoznaje takve propuste u svojim državama članicama. Ono što se tom konvencijom želi jest kodificirati, prepoznati, targetirati počinitelja i osigurati žrtvu i one koji su ranjivi te jasno govori da su to i osobe s invaliditetom, žene s invaliditetom, starije osobe u obitelji, djeca, čak i muškarci. No, ono što je činjenično u svim sustavima - dvije trećine žrtava su žene i zato govorimo o rodno uvjetovanom nasilju", istaknula je Ljubičić.

Veliki dio političara smatra da je obiteljsko nasilje nešto što se rješava unutar četiri zida

Bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor poručila je da bi politika trebala pokazati svoje pravo lice i iskrenu odanost Istanbulskoj konvenciji, jer se "samo u sinergiji i zajedničkoj borbi za vrednote Istanbulske konvencije protiv nasilja nad ženama može postići korak naprijed".

Ustvrdila je da političari borbu protiv nasilja nad ženama koriste vrlo često samo za trenutačne političke bodove i pljesak, a da ih za dubinsko i istinsko rješavanje problema nije briga. "Veliki dio hrvatskih političara i dalje smatra, i to ne samo muškarci, da je to stvar koja se rješava unutar četiri zida", dodala je.

"Cijela ta priča oko njezinog izglasavanja očito je imala politički predznak, odnosno predznak dobivanja političkih poena. I nakon izglasavanja u Saboru, i dalje smo svjedoci da se stvari nisu pomaknule u pozitivnom smjeru", ocijenio je predsjednik HSS-a Krešo Beljak, najavivši da će inzistirati na tome da se pravi razlog izglasavanja Istanbulske konvencije provede u djelo i da se to implementira kroz donošenje pozitivnih zakona.