Iskusni kapetan duge plovidbe: Puno je diskutabilnih okolnosti, u pitanju nije samo odgovornost kompanije

Zašto je brod bio na svega nekoliko desetaka milja od središta uragana, u kakvom je tehničkom stanju bio, kao i u kakvom su stanju bila sredstva za spašavanje, uključujući splavi, ali i radiokomunikacijsku opremu, satelitsku komunikacijsku opremu te uređaje za pozicioniranje brodolomaca poput EPIRB-a (uređaja za radijsko pozicioniranje) i SART-a (radarskog transpondera za pozicioniranje), od kojih niti jedan, osim splavi s trojicom preživjelih članova posade, nije pronađen tijekom potrage.

Kao i svi njegovi kolege zapovjednici brodova, Edo Dešković, pomorski kapetan, s 40-godišnjim iskustvom zapovjednika, nekadašnji predsjednik Udruge pomorskih kapetana Hrvatske, autor nekoliko knjiga na temu pomorstva i cijenjeni pomorskim stručnjak, koji je i sam preživio opasan brodolom, postavlja pitanje zbog čega se brod u prvom redu našao na putanji razornog uragana, gdje nije smio biti.

"Potrebno je sve temeljito ispitati, posebno preživjele članove posade i utvrditi točno što se događalo i kakvi su bili postupci posade. Bojim se, nažalost, da će i tu biti problema s obzirom da je riječ o francuskoj kompaniji, a istragu vode francuske vlasti, s tim da niti jedan od poginulih ili nestalih nije francuski državljanin", ispričao je za Novi list Edo Dešković.

"Ne želim prejudicirati i dok god postoji i najmanja nada da će nestali biti pronađeni i spašeni, nadam se da će se to i dogoditi. No, u ovom slučaju puno je diskutabilnih okolnosti, za koje vjerujem i nadam se da će biti rasvijetljene tijekom istrage", kaže Dešković.

Prvo je pitanje zbog čega je brod isplovio prema uraganu na Atlantiku, gdje se, koliko god to mučno i nepopularno bilo, prema Deškoviću, postavlja pitanje odgovornosti ne samo kompanije, nego i zapovjednika.

"Po ISM codeu (međunarodni pomorski propisi o sigurnosti na moru), zapovjednik ima takozvani Overriding Rule, pravo da odluči suprotno uputama kompanije te promijeni kurs broda ili odbije isplovljavanje u uvjetima koji mogu ugroziti posadu i brod. Sve radnje za spas broda i posade su opravdane i nitko mu ne može narediti da isplovi u oluju ili u neko opasno područje, ako on odluči drugačije", kaže Dešković.

Pitanje je i postoji li mogućnost da je kompanija, francuski Bourbon, vršila pritisak na zapovjednika i posadu da, unatoč uraganu, isplove i čim prije stignu na odredište.

"To je apsolutno moguće, ali u ovakvim situacijama, ako zapovjednik procijeni da su uvjeti previše opasni ili da brod nije u potpunosti spreman za plovidbu, on donosi odluku o tome hoće li isploviti ili ne", kaže iskusni kapetan.

Štednja na održavanju

Fotografije broda, kao i iskazi pomoraca koji su na njemu plovili, ukazuju da se uvelike štedjelo na održavanju, iako je brod neposredno prije isplovljavanja bio u doku u Las Palmasu.

Dešković kaže kako se u dvadesetak dana doka moglo puno toga popraviti, no treba točno utvrditi što je na brodu tijekom remonta popravljano i u kakvom je zaista stanju bio kada je napustio dok.

"U kakvom je stanju krenuo iz doka, trebali su utvrditi inspektori, ali i posada, na čelu sa zapovjednikom. Ja ne vjerujem da bi BV pustio brod da isplovi s neispravnim radiouređajima i radioopremom za nuždu (GMDSS, SART, EPIRB). Tijekom karijere imao sam slične situacije, primjerice na brodu Roseanne, kada smo u Gotteborgu krcali velike strojeve, a jedna od vodonepropusnih vrata s palube u »štive« nisu bila ispravna", kaže Dešković.