Interes za strane dragovoljce u Hrvatskoj probuđen je ratom u Ukrajini: Bilo ih je više od tisuću

Ta specifična skupina branitelja koja je tijekom devedesetih godina odlučila stati na stranu Hrvata, ipak se posljednjih mjeseci 'probudila' i to zahvaljujući interesu pojedinaca koji su njihove zasluge ovjekovječili kroz izložbe u muzeju te snimanje dokumentarnih serija. Hrvatski povjesničar Tomislav Šulj veliki dio svoga rada posvetio je upravo stranim dragovoljcima, a ako je suditi po njegovim istraživanjima, tu većinom nije riječ o 'psima rata', nego ljudima koji su bez fige u džepu bili spremni umrijeti za neki drugi narod, navode.

Prema procjeni Tomislava Šulja, broj sudionika stranih dragovoljaca u Domovinskom ratu nije zanemariv. Pretpostavlja se da ih je više od tisuću bilo u redovima HV-a, HOS-a i HVO-a, od toga ih je oko stotinu poginulo, a dvjestotinjak uglavnom teže ranjavano. To su svakako respektabilne brojke koje zaslužuju biti uvažene, pohvaljene i povijesno evidentirane.

Tomislav Šulj jedan je od rijetkih Hrvata koji se pobrinuo da ovi strani heroji ne padnu u zaborav. Njegova stranica Zahvala stranim dragovoljcima Domovinskog rata, prava je riznica slabo poznatih podataka i fotografija koje pokazuju njihovu posvećenost i požrtvovnost na hrvatskom tlu tijekom 90-tih. Osim što Šulj na ovaj način odaje počast ljudima koji su za nas ratovali, a to nisu morali, svojim je saznanjima pridonio stvaranju filma “1991. Tko je tvoj bližnji?”, snimljenog po scenariju Dražena Hrženjaka. Film je ispričan kroz priče dvojice Engleza, Stevea Gaunta i Rodneya Morgana, te Škota Martina Cruickshanka i Nijemca Michaela Mischa.

FOTO: Tomy Rosy (privatna arhiva)

Uspavani interes za heroje

Ravnatelj Muzeja Domovinskog rata u Splitu Matej Gabril ističe kako bi izložba o stranim dragovoljcima koja je prije nekoliko dana svečano otvorena, također bi teško zaživjela bez Tomislava Šulja kao djelatnika Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata kojeg naziva 'najboljim poznavateljem ove tematike'. Uspavani interes za domaće, ali i strane heroje koji su ginuli za Hrvatsku, naglo je probuđen početkom rusko-ukrajinskog rata.

Slična situacija u kojoj se mala vojska bori protiv gigantske Rusije, natjerala je javnost da se sjeti kako je malobrojna i gotovo nikako naoružana hrvatska vojska svojedobno ratovala protiv moćne JNA i srpskih dobrovoljaca. Tada je došlo do naglog osvještavanja o značaju stranaca koji su svoja prethodno stečena vojna znanja prenosili Hrvatima u najtežim trenucima njihove mlađe povijesti.

FOTO: Michael Misch (privatna arhiva)

Mnogi su ostali živjeti u Hrvatskoj

Strani dragovoljci bili su nezaustavljivi. Najpoznatije ime stranog heroja je Jean Michel Nicolier, koji je zarobljen u vukovarskoj bolnici, a potom likvidiran na Ovčari. Za njegovim ostacima se još uvijek traga…Zbog boli za poginulim sinom, njegova majka Lyliane Fournier odlučila je svoj francuski život zamijeniti onim u Hrvatskoj. Tako mu je, kaže, bliže.

Odluku o nastavku života u Hrvatskoj donijeli su brojni strani dragovoljci koji su diljem naše zemlje zasnovali obitelji, a neki od njih su otvorili i svoje tvrtke. Jedan od njih je Brazilac Tomy Rosy koji je u borbi izgubio oko, no ne i želju da postane hrvatskim građaninom. Svoja je vojna znanja i sportske vještine prenosio mladim vojnicima specijalnih postrojbi GSHV-a, a nakon rata ostao je u našoj zemlji sa željom da se bavi uzgojem cvijeća, zbog čega je i otvorio OPG u Lipovljanima.

*Tekst je nastao u okviru projekta 'Čuvanje sjećanja na žrtve Domovinskog rata', kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.