VIDEO Institut za povijest napao novinara koji je priopćio o kolokviju o četnicima: 'Taj rusist obmanjuje, neistinito izvještava i podmeće!'

"U Hrvatskom institutu za povijest održan je 28. veljače znanstveni kolokvij u sklopu znanstvenog projekta 'Rat, žrtve, nasilje i granice slobode u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća'. Tema kolokvija bila je 'Bosanska golgota četnika 1945. godine', a svoja najnovija istraživanja predstavili su srbijanski povjesničari dr. sc. Bojan Dimitrijević i dr. sc. Nemanja Dević iz Instituta za savremenu istoriju u Beogradu.

U uvodnim riječima, prije izlaganja kolega iz Beograda, naglašeno je da je znanstveni kolokviji namijenjen znanstvenicima povjesničarima s navedenog institutskog projekta i povjesničarima instituta s Odjela za suvremenu povijest koji se u svojim istraživanjima bave pitanjima Drugog svjetskog rata i poraća. Usto, i u najavi izlaganja dr. Dimitrijevića i dr. Devića naglašeno je, što su i oni ponovili da je riječ o kontroverznoj temi, o kojoj postoje i u Srbiji i drugdje različiti pogledi i tumačenja.

Kako Hrvatski institut za povijest nema nikakvih tajni u svojim bavljenjima i istraživanjima, obavijest o znanstvenom kolokviju objavljena je i na web stranici Instituta, te nije bilo nikakve zapreke da na kolokvij dođu i drugi zainteresirani. Ti drugi zainteresirani bili su saborski zastupnik, dr. sc. Zlatko Hasanbegović i nekoliko novinara i fotografa koji su duže ili kraće vrijeme bili na kolokviju. S izuzetkom novinara Jutarnjeg lista Vlade Vurušića, njihova imena i prezimena nisu nam poznata. Valja napomenuti da je novinar Vurušić stigao s desetak minuta zakašnjenja na kolokvij, pri čemu je propustio uvodne riječi i početak izlaganja. Na kraju kolokvija svima nazočnima je bilo ponuđeno da postave pitanje, no nitko se nije javio za riječ.

Novinar Vurušić napravio je osvrt na kolokvij, i to isti dan, te je objavljen na internetskom izdanju Jutarnjeg lista s naslovom: 'Revizionisti na okupu. Usred Zagreba održano predavanje o 'četničkoj golgoti', zanimljivo je tko ga je organizirao…' i podnaslovom 'Tema o četnicima sigurno zaslužuje pažnju Hrvatskog instituta za povijest, ali jesu li njihovi čelnici pronašli baš prave sugovornike za tu temu' . Osvrt je ilustriran fotografijom s legendom 'Četnici i talijanski časnik, 1942. godine', premda se tema izlaganja odnosila na stanje od jeseni 1944. do ljeta 1945. i nema veze s protukomunističkom milicijom koju su Talijani organizirali, uglavnom od srpskih četnika. Uostalom i sam novinar Vurušić priznaje da su izlagači govorili o zadnjim danima Drugog svjetskog rata na području Jugoslavije.

Odgovoran novinar, a sudeći po ovome osvrtu, Vlado Vurušić to nije, ako kani napisati članak o nekoj problematici, prvo će doći na vrijeme, i na koncu ako ima kakvih nejasnoća, postaviti pitanja o tome što mu nije jasno ili što nije razumio. No to nije učinio. Da je došao na vrijeme ili pak o nekim nedoumicama ako ih je imao, a očito nije, postavio pitanja, bilo bi mu jasno da je kolokvij organiziran za uski krug povjesničara Instituta, da nije riječ o nikakvom 'skupu', koji on naziva: 'balkanski revizionisti na okupu', izuzimajući svakako sebe, kako eto objektivnog i istinoljubivog.

Problem je samo što novinar Vurušić u svom osvrtu s kolokvija najblaže rečeno obmanjuje, neistinito izvještava i podmeće. Tekst novinara Vurušića, inače diplomiranoga rusista nerijetko predstavljanoga i kao 'kremljologa', uz niz zatipaka (tipfelera da upotrijebimo internacionalizam) nastalih vjerojatno u želji brzoga izvješćivanja javnosti o 'strašnim' događanjima u Hrvatskom institutu za povijest, veliki je broj i faktografskih grešaka. Novinar Vurušić prigovara 'čelnicima' Hrvatskoga instituta za povijest u pronalasku 'pravih sugovornika za tu temu'. Međutim, čelnici Hrvatskoga instituta za povijest nemaju utjecaja na vođenje znanstvenih projekata, oni su u ingerenciji voditelja projekata, u ovom slučaju dr. sc. Vladimira Geigera koji ne obnaša niti jednu dužnost u institutskoj upravi", priopćili su iz Instituta.