Institucije nemaju sluha za njih: 'Oni zaslužuju dostojanstveni život u Hrvatskoj'

U Hrvatskoj ima oko 4000 osoba s poremećajima iz spektra autizma, prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) iz 2022., koji su objavljeni na Svjetski dan svjesnosti o autizmu 2. travnja 2024. godine.

Broj značajno raste, ističu stručnjaci. Na slabu vidljivost osoba s poremećajima iz spektra autizma u društvu upozoreno je i ove godine. Naime, autizam kod djece je stanje u kojem dijete ne može razviti normalno socijalno ponašanje, ponaša se drugačije, kompulzivno, ritualno i obično ne uspijeva razviti normalnu inteligenciju.

Podsjetimo, sredinom rujna se u splitskoj školi Centar za autizam dogodio incident kad je ravnateljica ošamarila sedmogodišnjaka nakon što ju je ugrizao za ruku. Policija je zaprimili prijavu, upoznata je sa situacijom i policijski službenici provode kriminalističko istraživanje kako bi se utvrdilo što se točno dogodilo, potvrdila je Policijska uprava splitsko-dalmatinska, piše 7Dnevno.

FOTO: Pixabay

Prosvjetna inspekcija mjesec dana nakon incidenta alarmirala policiju

Prema neslužbenim podacima, do incidenta je došlo kada je sedmogodišnjak koji je bio u grupi djece, a koja se naguravala, za podlakticu ugrizao ravnateljicu Alemku Đivoje, koja ga je pokušala zagrliti, što djeca s autizmom ne vole, nakon čega mu je ravnateljica dala šamar, pa je pao na pod, a navodno postoje brojni svjedoci incidenta, dok je majku dječaka umjesto škole o događaju izvijestila asistentica.

Inače, mjesec dana nakon incidenta Prosvjetna inspekcija alarmirala je policiju, koja sada radi na slučaju. "Sigurna sam da se ovakve situacije ne bi događale da se čuje višegodišnji vapaj roditelja kako u prostorima OŠ Centar za autizam u Rendićevoj ulici nisu ispunjeni uvjeti za obrazovanje osoba s poteškoćama u razvoju", kazala je predstavnica roditelja Centra za autizam Marina Vitali Grbeša.

Vitali Grbeša pozvala je u ime polaznika i njihovih roditelja institucije da sjednu za stol, dogovore se i naprave plan i program te stvore prostorne uvjete u kojima će se odvijati obrazovni programi i procesi za djecu s poteškoćama u razvoju, te da se ispoštuje njihovo zakonsko i ustavno pravo na obrazovanje.

FOTO: Pixabay

Teško osigurati privremeni smještaj djetetu s teškoćama u razvoju

“Ovaj slučaj je ponovno pokazao da je i deset godina nakon što smo od nadležnih zatražili da se poduzmu hitne mjere i osiguraju odgovarajuća sustavna rješenja, u Hrvatskoj sav teret skrbi za djecu s autizmom i dalje na njihovim roditeljima”, upozorila je tadašnja  pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak u prošlogodišnjem priopćenju na privremeni nedostatak odgovarajuće roditeljske skrbi za šestogodišnju djevojčicu.

Tada je Hrvatski zavod za socijalni rad tražio i dobio privremeni smještaj u Centru Slave Raškaj, nakon što je 31 ustanova odbila primiti djevojčicu s poremećajima iz spektra autizma. Bivša pravobraniteljica za osobe s invaliditetom je tada apelirala na nadležne da ih slučaj djevojčice s autizmom kojoj je odbijen hitni smještaj pokrene na osiguravanje sustavne podrške, poručivši da očekuje konkretne korake, a ne prebacivanje odgovornosti.

“Osobe s autizmom i njihove obitelji u Hrvatskoj zaslužuju dostojanstveni život, bez stalnog straha od budućnosti, s osiguranim uslugama odmora od skrbi i drugim oblicima podrške”, poručila je Anka Slonjšak prošle godine.

FOTO: Unsplash

‘Slučaj djevojčice s autizmom pokazao da je strah opravdan’

Slonjšak u tom priopćenju dodaje kako je najveći strah roditelja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u Hrvatskoj, a posebno onih s autizmom, vezan uz to što će biti s njihovom djecom kad se oni više ne budu mogli brinuti za njih. Slučaj djevojčice s autizmom kojoj je odbijen hitni smještaj, a koji je s pravom posljednjih dana pobudio veliki interes javnosti, pokazao je da je taj strah nažalost opravdan, kazala je lani.

Bivša pravobraniteljica za osobe s invaliditetom ističe da se u konkretnom slučaju nameće zaključak da je krizni smještaj za djevojčicu u ustanovi namijenjenoj privremenom smještaju djece bez roditeljske skrbi odbijen upravo zbog dijagnoze autizma, odnosno da je ponovno došlo do diskriminacije na osnovi invaliditeta.

“Fokus na dijagnozi odudara od svih načela Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i obavezi donošenja odluka kojima će prvenstveni značaj biti pridan najboljim interesima djeteta”, napominje i naglašava kako čak i intervencijom nadležnog Ministarstva izrazito je teško osigurati i krizni privremeni smještaj djetetu s teškoćama u razvoju.

FOTO: Pixabay

Autizam je češći kod dječaka 

“A da ne govorimo o uslugama i smještaju koji bi roditeljima omogućio odmor od skrbi kako ne bi došlo do njihovog urušavanja i urušavanja obitelji pod teretom koji je isključivo na njima”, upozorila je lani bivša pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak.

Autizam kod djece se može prepoznati od prve godine života jer se već tada pojavljuju simptomi autizma, a s pouzdanošću do treće godine, osim ako se znakovi potpuno ignoriraju, te se češće pojavljuje kod dječaka nego kod djevojčica, dok se kod oko 20-40 posto djece pojavljuju konvulzije i to prije adolescencije.

Glavne karakteristike autizma su slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija, ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja, a po tim karakteristikama autizam razlikuje od ostalih poremećaja iz grupe poremećaja autističnog spektra, ali kod njega nema remisija (smanjenja) ili povrata, već je on ravnomjeran u svom intenzitetu i tijeku, definirala je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

FOTO: Pixabay

Najsličniji autizmu je Aspergerov sindrom

Autizam je jedan od pet pervazivnih razvojnih poremećaja koji su okarakterizirani široko rasprostranjenim abnormalnostima u socijalnoj interakciji i komunikaciji, izrazito ograničenim interesima i čestim ponavljajućem ponašanju.

Od ostala četiri poremećaja iz spektra autizma, najsličniji samom autizmu po simptomima i uzroku je Aspergerov sindrom, navodi WHO. Drugi koji dijele neke od znakova, ali vjerojatno imaju različite uzroke, su Dječji disintegrativni poremećaj i Rettov sindrom. Za razliku od autizma, Aspergerov sindrom nema bitnog zadržavanja u razvoju jezika, opisala je Američka psihijatrijska udruga (APA).

Sindrom je dobio ime po austrijskom pedijatru Hansu Aspergeru, koji je 1944. godine opisao djecu koja očigledno imaju normalnu inteligenciju, ali im nedostaje vještina neverbalne komunikacije, fizički su nespretna i ne pokazuju empatiju.

FOTO: Pixabay

Djeca s autizmom mogu razviti izniman talent

No, postoje i djeca s autizmom i posebnim talentima, koja se nazivaju autist-savant. Iako se osobe s autizmom teško prilagođavaju socijalnim interakcijama, naime, mogu razviti izniman talent u nekim umjetničkim područjima, ali i matematici, stranim jezicima i slično.

Inače, kod djece s poremećajem iz spektra autizma prepoznate su nevjerojatne motorne koordinacije, popravljanje tehničke i informatičke opreme bez prethodnog znanja, prepoznavanje koliko je sati bez gledanja na sat i slično. Ipak, mali je dio djece s autizmom koji doživljavaju dobru prognozu, dok više od polovice ostaju ovisne o tuđoj pomoći kroz život.

Roditelji djece s autizmom prepušteni sami sebi, obitelj Petrić poručuje: 'Ne odustajte'

*Tekst je nastao u okviru projekta ”Mentalno zdravlje u službi sretnijeg društva” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.