Inovativna farmaceutska inicijativa traži povlačenje Pravilnika iz e-Savjetovanja: 'Hrvatska zaostaje za EU'

Inicijativa traži osnivanje radne skupine ključnih dionika koji će pripremiti dokument usklađen s ciljevima reforme zdravstva, primjenjiv i provediv od strane svih dionika u sustavu, a na dobrobit pacijenata.

"Hrvatska danas zaostaje za EU prosjekom u očekivanom trajanju života te bi nam s ovim stopama izdvajanja za zdravstvo trebalo 15 godina da dosegnemo EU prosjek od 82 godine", ističe se u priopćenju.

Kažu i kako hrvatski građani u usporedbi s ostalima iz EU značajno kasnije, nakon prosječno 479 dana, dobivaju inovativne lijekove uvrštenjem na Liste lijekova. Od 160 takvih lijekova EU zemlje ih prosječno imaju 74 na listama, a Hrvatska samo 35, po čemu je četvrta najgora EU članica.

Iz Inicijative upozoravaju da će izmjene i dopune Pravilnika, objavljene bez prethodnih konzultacija s ključnim dionicima, dovesti do daljnje diskriminacije pacijenata, smanjenja terapijskih opcija za njih i onemogućavanja otvaranja regionalnih centara izvrsnosti u Hrvatskoj. 

"Brojne zakonodavne i administrativne prepreke, kao i parafiskalni nameti kod uvođenja novih lijekova, ukazuju da je Pravilnik pisao osiguravatelj kojemu su u fokusu uštede, a ne dobrobit pacijenata i dostupnost terapijskih opcija liječnicima", smatraju. 

Po njihovim riječima, lijekovi, a naročito posebno skupi, znanstveno i financijski najkontroliraniji su dio zdravstvenog sustava RH, vezani su ugovorima, imaju strogo predvidljiv godišnji rast i trošak, a kompanije preuzimaju rizik i sudjeluju s povratom sredstava u svakom trošku koji premaši ugovorene iznose s više od 20 posto iznosa potrošnje PSL-a godišnje.

Kažu da je pravilnik teško razumljiv osobama izvan tog sustava dok ne dođe do posljedica u primjeni, a koje mogu biti ireverzibilne i s dalekosežnim utjecajem na zdravlje nacije.

"Upravo zato ovakav dokument ne smije biti podložan samo internetskom savjetovanju", ocijenili su, dodavši da je više od 8000 lijekova u završnim fazama kliničkih ispitivanja.

"To je kao da Hrvatska respiratore dobije kada već 10 zemalja Europske unije zadovolji svoje medicinske potrebe ili da cjepiva dobijemo nakon 10 EU članica", napominju.

Smatraju kako to nije u interesu hrvatskih pacijenata, niti podržava cilj EU o ravnopravnosti pacijenata u zemljama članicama, a i diskvalificira Hrvatsku u primjeni novih tehnologija.