Inicijativa '67 je previše' napala Plenkovića zbog mirovinske reforme

Premijer je u izjavi koju je dao u utorak u Sesvetama ustvrdio kako je "netočna 'fama o 67 godina' jer do 67. godine ne bi radili oni zaposlenici koji su počeli raditi s 19 ili 20 godina, već oni koji su krenuli kasnije na tržište rada".

Nevjerojatno je da tako nešto kaže predsjednik Vlade u zemlji koja je rekorder po broju ugovora ne određeno vrijeme do tri mjeseca i u kojoj je visoka nezaposlenost mladih, u kojoj samo 40 posto radnika u dobi od 55 do 64 godine radi jer ih poslodavci više ne žele (osim kada je riječ o liječnicima, sveučilišnim profesorima ili odvjetnicima), pa će za većinu njih povišenje dobi značiti osudu na dvije godine dužeg čekanja mirovine, poručuju sindikalci u priopćenju.

Što se tiče Plenkovićeve izjave da je zakonom donesenim za vrijeme SDP-ove Vlade predviđeno produljenje radnog vijeka do 67. godine, sindikati podsjećaju da su i tada bili izričito protiv produljenja radnog vijeka do 67 godine.

"Sadašnjim zakonom će hrvatski radnici već za 14 godina morati raditi do 67 godine života. U tako kratkom razdoblju nećemo se uspjeti ni približiti očekivanom trajanja života u EU, a posebice ne života u zdravlju nakon 65 godina - koji je u Hrvatskoj sada pet godina, dok je prosjek EU-a 10 godina", napominju u priopćenju.

Za tri posto rasta mirovina, koje je predsjednik Vlade najavio, nije trebalo provoditi reformu jer će za veliku većinu umirovljenika taj rast biti zanemariv zbog mizernog iznosa njihovih mirovina. Da bi mirovine rasle na "zdravi način" treba osigurati uvjete za povećanje prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje: značajno povećati broj zaposlenih, podići kvalitetu uvjeta rada, povećati plaće, osigurati efikasno suzbijanje rada na crno i sl.

Plenković je također podsjetio da su umirovljenicima omogućili povratak na tržište rada, čime je potvrdio da mu nije do radnika i umirovljenika već do poslodavaca. "Vlada bi se morala moći pohvaliti kako je radnicima osigurala da u trenucima potražnje za radnicima mogu tražiti rast plaća, kao i da uopće rade do 65. godine, a da je umirovljenicima osigurala socijalnu sigurnost u starosti", navode sindikalci.

Za premijerovu ocjenu da je mirovinska reforma uspješna jer je napravljena na tragu praćenja trendova na tržištu rada zemalja EU sindikalci tvrde da predstavlja "zbrajanje krušaka i jabuka" jer uspoređuje Hrvatsku s najrazvijenijim državama, gdje radnici žive i rade u neizmjerno boljim uvjetima, s puno boljim plaćama i mirovinama, značajno su zdraviji i duže žive.

Trendovi na tržištu rada usporedivih zemalja EU-a upravo su obratni: Poljska, Češka i Slovačka odustale su od povišenja dobi umirovljenja na 67 godina, pa sada osam od 10 novih članica ima dob umirovljenja nižu od 65 godina, upozoravaju iz inicijative.

Slovaci su prošli mjesec poručili da "ne žele da im ljudi umiru za strojevima", tako da su samo dvije najsiromašnije zemlje Europske unije - Bugarska i Hrvatska, povisile dob za starosnu mirovinu na 67 godina, ističe se u priopćenju.