Inflacija superodlikaša: Neke strukovne škole primaju samo učenike s 5,0 prosjekom

Kako piše RTL, situacija je napetija no inače. Zbog hiperinflacije odlikaša sa savršenim prosjekom, neke srednje škole postaju gotovo pa nedostupne, čime se ostalim vrlo dobrim i odličnim učenicima smanjuju šanse za upisom u željenu školu.

Primjerice, novinari su u razgovoru sa zabrinutom majkom osmašice saznali kako pripreme odavno traju premda upis dolazi tek sredinom srpnja. "Svi roditelji osmaša su pod velikim stresom već mjesecima, pa tako moja kći i ja.

Obje smo zabrinute, stalno računamo bodove, gledamo koja škola koliko bodova traži. Brine nas da neće uspjeti upisati školu koju želi jer ako dijete u današnje vrijeme nema prosjek 5,0 ima malo mogućnosti i izbora za željenu školu. Četverogodišnje srednje strukovne škole, a tamo ona želi ići, traže bodova jednako kao i gimnazije. Došli smo u situaciju da jaki vrlo dobar učenik, ili netko s prosjekom 4,5 ili 4,6 i nema previše izbora", rekla je.

Foto:HINA/Admir Buljubašić

Ponude ne nedostaje

Isto tako, mijenjaju se i trendovi. Nekoć su gimnazijski programi bili najpopularniji, no promjene na tržištu rada i sve veća nestašica određenih zanimanja su natjerale učenike da razmisle dvaput.

Vinko Filipović ravnatelj NCVVO-a pak tvrdi da interesa preko cijele ponude ne nedostaje. "Očekujem da će se nastaviti trend povećanog interesa za neke gimnazije, osobito u većim gradovima i četverogodišnje strukovne tehničke škole. Raduje povećan interes za neka trogodišnja strukovna zanimanja što je posljedice prilika na tržištu rada jer učenike motivira mogućnost zapošljavanja i pristojnih plaća, pritom mislim i na hotelijersko-ugostiteljske škole", kazao je za Danas.hr.

Kaže da se ipak osjeća trend opadanja zainteresiranosti za gimnazije. "Taj trend se osjeća, čak i neke gimnazije u Zagrebu ne uspiju u prvom roku upisati dovoljan broj učenika, osobito problem upisa broja učenika imaju gimnazije u manjim gradovima", naglasio je.

Foto:HINA/Zdravka Stržić

Čak 70 posto učenika nastavlja obrazovanje u strukovnim školama

Zanimljivo, u Hrvatskoj čak 98 posto učenika nakon završene osnovne škole upisuje i srednju. Za razliku od EU prosjeka gdje u gimnazije odlazi oko dvije trećine učenika, u Hrvatskoj je situacija potpuno drugačija, svega 30 posto učenika upisuje gimnazijske programe, a ostalih 70 posto one iz strukovnih škola.

Filipović tvrdi, takve navike su stjecane u Hrvatskoj desetljećima i teško ćemo ih promijeniti. "Samo se na prvi dojam može činiti paradoksalno, moramo znati da je to trend koji traje već desetljećima i da ga je teško promijeniti. U većini europskih zemalja nije uobičajeno da se u većem postotku učenici nakon završene strukovne škole upisuju na fakultete dok je to kod nas jako prisutno.

Završetkom gimnazije učenik je nužno usmjeren za upis na fakultet jer spektar zanimanja mogućnosti zapošljavanja nakon gimnazije gotovo da ne postoji. Mislim da bi trebalo revidirati upisne kvote za zanimanja za koja ne postoji interes na tržištu rada, a otvoriti nova zanimanja za koja postoje interesi", rekao im je.

Foto:HINA/Admir Buljubašić

Konačne liste za upis u srednje škole početkom srpnja

Isto tako, Filipović negira stvarnost problema superodlikaša. Kako tvrdi, to je slučaj samo za neke izuzetno popularne škole dok je kod drugih situacija puno povoljnija za učenike. "Što se tiče nemogućnosti upisa u srednje škole tzv. super odlikaša stvorena je fama jer samo nekoliko gimnazija u Zagrebu ima probleme te vrste, sve druge škole mogu bez problema na temelju ocjena upisati učenike.

Što se tiče nacionalnih ispita, oni mogu biti jedan od kriterija za upis u srednje škole kada to odluči obrazovna politika. Nacionalni centar zajedno sa školama je u dvije godine provedbe nacionalnih ispita pokazao da smo spremni provesti nacionalne ispite i ostaje mogućnost njihove primjene i za upise u srednje škole", dodao je Filipović.

UPISI U SREDNJE ŠKOLE Za prvi razred predviđeno gotovo 50 tisuća mjesta

Kada govorimo o datumima, osmaši će imati priliku prijaviti se u sutav upisa u srednje škole već krajem svibnja. Potom imaju pravo od 28. lipnja do 8. srpnja (ili najkasnije 1. srpnja ako im škola zahtjeva dodatne provjere) prijaviti željene programe. Dodatni ispiti će se provoditi od 2. do 5.srpnja, a konačne liste objavit će se osmog istog mjeseca.