Imena puno, a fotelja jedna: Tko bi mogao biti HDZ-ov kandidat za Pantovčak?

Petogodišnji mandat aktualnog predsjednika Republike Zorana Milanovića bliži se kraju, a sve su glasnija nagađanja tko bi mu se mogao suprotstaviti. Znajući hrvatski politički sustav i dosadašnju praksu glavni oponent mogao bi mu biti onaj iz redova HDZ-a. 

Stranka na čelu s Andrejem Plenkovićem nalazi se u pobjedničkom nizu. Nakon što su na parlamentarnim izborima osvojili 61 mandat, što je 19 više nego drugoplasirani SDP, i formirali koaliciju s Domovinskim pokretom, pobijedili su i na europarlamentarnim izborima. Tada su od mogućih 12 osvojili šest mandata, što je za dva više nego na izborima održanim 2019. godine. 

Za stopostotni učinak u superizbornoj godini nedostaje im još pobjeda na predsjedničkim izborima koju će, barem tako trenutno pokazuju ankete, biti nešto teže ostvariti. Ankete su Milanoviću, naime, dosta sklone. Dug je međutim put pred njim, a ni sam Milanović još nije eksplicitno najavio novu kandidaturu. "O predsjedničkim izborima ćemo razgovarati kad za to dođe vrijeme. Sve u svoje vrijeme", rekao je za HRT u srijedu. 

Foto: HINA/ Damir Senčar

Putovanje u arhivu

S njim se očito slaže i HDZ koji do sad nije dao jasne signale tko bi mogao biti njihov kandidat za Pantovčak. Tek se povremeno u medijima pojavi pokoje ime, ali kako dođe tako brzo i ode, jer očito interne neslužbene stranačke ankete nijednome dosadašnjem kandidatu ne jamče prevagu u srazu s Milanovićem.

Tako smo u posljednjih nekoliko mjeseci mogli pročitati da bi HDZ mogao zagrabiti u arhivu i za kandidate predložiti nekadašnje ministre Matu Granića, sadašnjeg savjetnika predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, i Dragana Primorca (obojica su već bili kandidati, prvi 2000., a drugi 2009. godine) ili pak bivšeg premijera i aktualnog predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatka Matešu. 

U nekoliko anketa spominjali su se i aktualni predsjednik Sabora Gordan Jandroković, no prema nekim neslužbenim informacijama iz stranke čini se da mu stranačke ankete protiv Milanovića nisu naklonjene. 

Foto: HINA/ Nikola Blažeković

Iz ministarske u predsjedničku fotelju?

Od aktualnih ministara spominjao se među HDZ-ovcima, posebno onima iz Slavonije, poprilično popularan Ivan Anušić o kojem se govorilo i kao o potencijalnom mandataru ako Plenković ode na funkciju u Bruxelles. To se međutim nije obistinilo, a nakon Gojka Šuška najpopularniji hrvatski ministar obrane nije pretjerano zainteresiran ni za poziciju predsjednika. 

"Smatram da je rano o tome govoriti, prije stranačkih odluka. Osobno me ta pozicija ne zanima jer se s nje ne može puno toga učiniti, više je protokolarna", kazao je tada za Novu TV. 

Kao potencijalni kandidat spominjao se i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković koji se u finišu kampanje za parlamentarne izbore vješto nadmudrivao s Milanovićem koristeći pri tom kravu Milovu, kao i ministar hrvatskih branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved.

Foto: HINA/ Vlada RH/ Damir Galić

Ako mogu Biden i Trump zašto ne i Kolinda i Zoran

"Tko god bio kandidat HDZ-a, pobijedit će na izborima, jer mislim da je Milanović zreo da izgubi", samouvjereno je odgovorio Butković za RTL na pitanje o HDZ-ovom kandidatu za Pantovčak. Svoju potencijalnu kandidaturu tada nije negirao. Samo je poručio "Polako". 

Dolazak bivšeg čelnika HDZ-a Tomislava Karamarka na XX. Opći sabor HDZ-a zagolicao je maštu mnogih koji su njegovo prisustvo i srdačan pozdrav s Plenkovićem protumačili kao znak da bi na Pantovčak mogao upravo Karamarko koji se u proteklih nekoliko godina povukao iz javnosti. Zanimljivo je da je Karamarko već ranije bio šef kabineta nekadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića u njegovom prvom mandatu tako da mu prilagodba na Pantovčak ne bi trebala teško pasti. 

S druge strane, bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na Opći sabor stranke nije došla, ali i dalje u medijima vrlo visoko kotira kao moguća kandidatkinja. Bila bi to repriza prošlih predsjedničkih izbora kada je u drugom krugu Milanović bio bolji s 52,66 posto glasova. 

Foto: HINA/ Lana Slivar Dominić

Nestranačka osoba

I baš kad se činilo da su nagađanja o predsjedničkim kandidatima zbog parlamentarnih i europarlamentarnih izbora pala u drugi plan isplivala su dva nova imena - Miro Gavran i Davor Ivo Stier. 

Poznati pisac predsjednik je Matice hrvatske, ali nije član HDZ-a. "Nisam o tome nikad razmišljao. Sada sam posvećen Matici hrvatskoj, koja ima 133 ogranka i tisuće članova... Posla imam preko glave, godišnje imamo dvjesto događanja u našoj središnjici u Zagrebu i više od 600 u našim ograncima", rekao je Gavran na tu temu za Jutarnji list. 

Stier je s druge strane stranački čovjek, bivši ministar vanjskih i europskih poslova i novoizabrani eurozastupnik. Na izborima za Europski parlament skupio je 25 tisuća preferencijalnih glasova što je najviše među HDZ-ovcima ne računamo li Andreja Plenkovića čije ime su građani zaokružili više od 100 tisuća puta. 

Foto: HINA/ Damir Senčar

Dug put pred nama

"Ta kandidatura bila bi njemu (Stieru) nepotrebna. Ako stranka to traži onda je to druga stvar. Ako stranka nema kandidata koji može pobijediti Zorana Milanovića, ako ga stranka ne nađe, onda premijeru Plenkoviću očito nije baš toliko važno smijeniti predsjednika Milanovića iz predsjedničkih dvora", rekla je nakon europarlamentarnih izbora za Direktno komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić. 

Debakl Mosta glavna priča donedavnih lidera stranke: Raspudić otkrio veliki plan za Pantovčak

Ostaje nam tako za vidjeti što će HDZ odlučiti i koja će se još nova imena spominjati. Dugo je ljeto, a za očekivati je da ozbiljnih kandidatura neće biti prije jeseni.