NIŠTA OD REVITALIZACIJE BEZ POMOĆI DRŽAVE

Ikić Baniček: Na uklanjanje šteta dosad je iz gradskog proračuna izdvojen 41 milijun kuna

Autor

bl/h

Na tematskoj sjednici sisačkoga Gradskog vijeća vijećnici su u srijedu jednoglasno potvrdili zaključke o potrebi brže obnove grada nakon potresa. 

20.10.2021. u 18:21
Ispiši članak

Jednoglasno, što je u sisačkim prilikama iznimka, 22 gradska vijećnika potvrdila su zaključke. 

Nezadovoljni dinamikom i drugim problemima u vezi s obnovom, odlučili su održati tematsku sjednicu na koju su pozvali predstavnike Stožera za ublažavanje posljedica potresa i mjerodavnih ministarstava. Kako je uvodno rekla sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček, gradske su službe nakon potresa reagirale vrlo brzo i u roku od 24 sata osposobile su četiri sportske dvorane za prihvat stradalih.

Na uklanjanje šteta na važnijim objektima dosad je iz gradskog proračuna izdvojen 41 milijun kuna, a procjenjuje se da bi trebalo izdvojiti još 154 milijuna. Za takva ulaganja, kako je rekla Ikić Baniček, bio bi nužan državni zajam uz alternativne izvore financijskih sredstava.

Ekonomistice Irena Đokić i Marijana Sumpor s Ekonomskog fakulteta predstavile su svoj stručni rad o društvenoj, demografskoj i gospodarskoj revitalizaciji Siska i Banovine.

Kako su rekle, budući da je taj kraj i prije potresa bio ispod prosjeka razvijen, a svi su ekonomski pokazatelji negativni, revitalizacija nije moguća bez pomoći države.

Uz nova ulaganja u gospodarstvo, bilo bi nužno privući mlade stručnjake te kulturi privesti goleme zapuštene poljoprivredne površine. Kao rješenje, spomenule su ugovor s Vladom o revitalizaciji na rok od deset godina.

Državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić govorila je o programu očuvanja 18.115 radnih mjesta, u što je uloženo 75 milijuna kuna, o ulaganju 19 milijuna u javne radove te o drugim projektima.

Državni tajnik u Ministarstvu kulture i informiranja Ivica Poljičak spomenuo je projekt ulaganja 24 milijuna kuna u programe te u kulturnu baštinu, od čega bi se na sisačkom području uložilo 15,2 milijuna.

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić podsjetio je kako su štete od potresa u prometnom sektoru 315 milijuna eura, a samo na cestama 313 milijuna kuna.

Dodao je kako je u tijeku sanacija triju mostova u Sisku te da će se uskoro nastaviti radovi na autocesti, što je golem doprinos razvoju.

Državni tajnik u Središnjemu državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek ponovio je šest programa obnove, nekonstrukcijsku i konstrukcijsku obnovu, izgradnju zamjenskih stambenih zgrada, program obnove zaštićenih objekata, izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća te kupnju nekretnina kojima se ne koristi.

Spomenka Jurić govorila je o mogućnostima korištenja europskih fondova, a župan Ivan Celjak o obnovi zdravstvenih i školskih objekata. 

U nastavku sjednice više je vijećnika izrazilo nezadovoljstvo što su državni tajnici napustili sjednicu pa nisu mogli odgovoriti na njihova pitanja.

U prihvaćenim zaključcima stoji kako se Stožeru za ublažavanje posljedica potresa upućuje zahtjev za izradu periodičnih planova obnove s jasnim kriterijima, traži se informacija o obnovi sisačke gradske jezgre kulturne baštine, od Vlade se traže mjere, to jest olakšice za razvoj obrtništva, traži se i odluka Grada o pokretanju akcije izgradnje kuća za višečlane obitelji, utemeljenje savjeta za revitalizaciju grada i drugo.

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.