U idućih godinu dana povlaštene mirovine će rasti 100 eura, povećanje može očekivati i 63.000 branitelja!

Prosječna povlaštena mirovina u prosincu lani za 18 kategorija i 184.775 korisnika iznosila je 636,92 eura i znatno je veća od prosječne "obične" mirovine koja je u prosjeku iznosila 429,47 eura, a ovo povećanje, odnosno ukidanje smanjenja od 10 posto, prema izračunima Sindikata umirovljenika Hrvatske, trebalo bi zahvatiti 96.343 umirovljenika.

Prema procjenama Silvana Hrelje, saborskog zastupnika HSU-a, u proračunu će za tu namjenu u 2024. biti potrebno više od 100 milijuna eura, što znači da će u prosjeku svaki ovaj umirovljenik od iduće godine dobivati gotovo 100 eura više mjesečno, piše Jutarnji list.

Tko može očekivati rast

Među njima je najveći broj hrvatskih branitelja, oko 63.000. Smanjenjem nisu bili obuhvaćeni invalidi Domovinskog rata, pa se na njih ovo neće odnositi, kao niti na radnike istarskih ugljenokopa i oboljele od azbestoze.

Više od 17.000 je i radnika na poslovima ovlaštenih službenih osoba u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa, kao i na poslovima razminiranja, koji su primali u prosjeku 639,55 eura, pa će njima mirovina od iduće godine u prosjeku rasti 63,95 eura. Najviše će rasti saborskim zastupnicima, Vladinim dužnosnicima i sucima Ustavnog suda. Prosječna mirovina za 684 dužnosnika je najveća i iznosi 1495,32 eura, što znači da će od 1. siječnja iduće godine imati mirovinu veću čak 149,53 eura.

Veliki rast od 132,60 eura mogu očekivati i umirovljeni članovi HAZU, koji sada u prosjeku primaju 1326,04 eura, dok djelatne vojne osobe, njih 16.094, mogu očekivati rast od 58,82 eura.

Zdravstveni doprinos

Tu su i vatrogasci, bivši politički zatvorenici, pripadnici bivše JNA, bivši službenici u tijelima bivše SFRJ te pripadnici NOB-a i takozvane Hrvatske domovinske vojske.

Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, kaže kako su u rujnu prošle godine na sastanku s premijerom i ministrima tražili da se ovo umanjenje ukine, što je podržala i Matica umirovljenika, a da su im se u tom razdoblju mahom javljale braniteljske udruge koje su to tražile.

"Inzistirali smo na tome i raduje nas da je to sada usvojeno. Jedino nam je žao i nadamo se da će se riješiti i druga krizna mjera koja obuhvaća 27.000 umirovljenika kojima je uveden dodatni zdravstveni doprinos od tri posto za mirovine veće od prosječne neto plaće. Nadamo se da će ministar financija b Primorac to riješiti", kaže Jasna Petrović.

Hrelja kaže da je to bio dugogodišnji zahtjev braniteljskih udruga zbog više od 60.000 branitelja kojima je prije 13 godina mirovina 10 posto smanjena.

"Zakon će se ukinuti, samo treba dobro normativno planirati hoće li se raditi zakon o povećanju pa onda o ukidanju, jer nisu svi zakinuti za 10 posto. Bit će jednostavno za ove kojima je ukinuto 10 posto, a za ove druge treba vidjeti kako ih svesti na današnju razinu i treba pažljivo to odraditi i vidjeti koji je najbolji put do rješenja. Onda predstoji vidjeti kako riješiti problem dodatnog zdravstvenog doprinosa od tri posto", kaže Hrelja.

Kada je umanjenje uvedeno, dodaje, to je značilo uštedu u proračunu od 400 milijuna kuna, a sada će povećanje 2024. koštati više od 100 milijuna eura.