I većina oporbe je za uvođenje vojnog roka: Samo dvije stranke su protiv

Hrg rekao je da će i dalje jačati profesionalnu vojsku te da planirano uvođenje obveze vojnoga roka ne znači njezino anuliranje. "Nitko nikada nije rekao da bi uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja anuliralo profesionalnu vojsku. Dapače, profesionalna vojska je ta koja ostaje", pojasnio je tijekom rasprave o Godišnjem izvješću o obrani za 2023. Naveo je da će se mladi kroz temeljno vojno osposobljavanje educirati, a nakon čega će najveći broj njih biti razvrstan u pričuvu. Pri tome će samo oni koji žele biti vojnici nakon toga uči u vojsku.  

Tijekom višesatne rasprave zastupnici su upozoravali u važnost ulaganja i modernizaciju Hrvatske vojske kako bi što bolje odgovorila na sadašnje sigurnosne izazove, a velik dio rasprave sveo se i na predloženo uvođenje obvezne vojne obuke. Arsen Bauk (Klub SDP-a) rekao je da podržavaju uvođenje obvezne vojne obuke. No, poručio je, ono oko čega predstoji rasprava je pitanje načina služenja civilnog vojnog roka, tj. onih građana koji imaju priziv savjesti.

Pojasnio je da podržavaju uvođenje obvezne vojne obuke kako bi se povećao broj onih koji žele i mogu pristupiti u profesionalnu vojsku jer, upozorio je, Hrvatskoj vojsci danas nedostaje oko 4000 vojnika i časnika. A o pričuvi da se i ne govori, dodao je. Smatra i da država treba unaprijed imati cilj koliko ljudi želi da pristupi vojnoj obuci odnosno koliko je "prihvatljiv postotak onih koji se pozovu na prigovor savjesti". "Pravo države na obranu je jače od prava pojedinca na prigovor savjesti", poručio je. 

FOTO: Josip Bandic / CROPIX

'Godinama se nisu sastajala Vijeće za obranu i Vijeće za nacionalnu sigurnost zbog netrpeljivosti predsjednika i premijera'

Upozoravajući na neizvjesnost što će biti s NATO savezom ako se SAD iz njega povuče, Bauk se založio za povećanje izdvajanja za obranu na tri ili tri i pol posto BDP-a. Pri tome, rekao je, treba biti svjestan da će to biti na uštrb nekih drugih stvari u proračunu. I Darko Klasić (Klub HSLS i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka) se u današnjim složenim sigurnosnim uvjetima založio za dugoročno povećanje proračunskog izdvajanja za obranu znatno više od dva posto BDP-a te osiguravanje dodatnih snaga novaka.

Također, istaknuo je i važnost hitnih ulaganja u materijalna primanja koja povećavaju prihode pripadnika Oružanih snaga te značajne beneficije i porezne olakšice za sve dragovoljne ročnike kao i povratak nekih sposobnosti koje smo izgubili u 20 godina zanemarivanja Oružanih snaga. Za uvođenje obvezne vojne obuke založio se i Miro Bulj (Most) rekavši da su ukidanjem vojnog roka 2008. nanesene ogromne štete sigurnosti zemlje. Upozorio je i da se godinama nisu godinama sastajala Vijeće za obranu i Vijeće za nacionalnu sigurnost zbog netrpeljivosti predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.  

FOTO: Josip Bandic / CROPIX

'To je skupa, zastarjela i neučinkovita mjera'

Za razliku od njih Ivana Kekin (Klub Možemo!) rekla je da se protive uvođenju vojnog roka jer je to "instrument militarizacije koji nema efekta na podizanje obrambene spremnosti, ali potiče militarizaciju društva". Stoga se, poručila je, zalažu za osnaživanje profesionalne vojske. I njezin stranački kolega Marin Živković upozorio je kako - umjesto da gradimo kvalitetnu i funkcionalnu profesionalnu vojsku te ulažemo u kvalitetu i uvjete rada na dobrovoljnom vojnom roku, uvodimo obvezni vojni rok.

Hrvatska pred velikom vojnom odlukom: 'Bojim se da nismo u mogućnosti to napraviti'

Marijana Puljak (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) također usprotivila se uvođenju obaveznog vojnog roka - ne zato što ne cijene vojsku, nego zbog toga što smatraju da Hrvatska treba profesionalnu, dobro opremljenu i visoko motiviranu vojsku. "Obvezni vojni rok, kako god ga osmislili i strukturirali, ne odgovara na izazove 21. stoljeća. To je skupa, zastarjela i neučinkovita mjera", ocijenila je.