I oporba i vladajući podržali izmjene Zakona o javnobilježničkim pristojbama, evo detalja

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić rekao je da će se za oslobađanje plaćanja javnobilježničkih pristojbi trebati priložiti samo opći dokumenti kojima se dokazuje status invalida. Također, iznosi iskazani u kunama uskladiti će se sa eurom koji je postao službena valuta. Pojasnio i da će se iznosi vezani uz pristojbe uređivati uredbama koje bi propisivala Vlada, a ne kao do sada, pravilnicima.

Salapić je kazao i da se zakonom propisuje i oslobađanje od plaćanja javnobilježničkih pristojbi za radnje koje javni bilježnici, na zahtjev stranaka, poduzimaju kada je pitanju usklađivanje iznosa temeljnog kapitala dioničkih društava i društava sa ograničenom odgovornošću radi uvođenja eura kao službene valute u RH kako bi se postupak konverzije proveo bez naknade.

U kratkoj raspravi prijedlog izmjena tog zakona podržali su vladajući i oporbeni klubovi. 

Domagoj Hajduković (Klub Socijaldemokrata) apelirao je da se u budućnosti rastereti cijena javnobilježničkih usluga. Pojasnio je da u jednoj javnobilježničkoj usluzi javni bilježnik dobije nagradu od 1,33 eura, a država kroz porez i pristojbu uzme 1,71 euro. "To je nešto što trebamo mijenjati", kazao je.

Oporba: Treba provoditi ono što je napisano u zakonima

Zastupnici su u hitnoj proceduri podržali i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima kojim se jača učinkovitost sustava u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. No oporbeni zastupnici upozorili su da treba u stvarnom životu i provoditi ono što je napisano u zakonima, a podsjetili su i na aktualne afere vezane uz Inu, Fortenovu i sl.

Erik Fabijanić (Klub Socijaldemokrati) upozorio je da kaznene sankcije primijenjene na kaznena djela pranja novca do sada nisu bile učinkovite niti "dovoljno odvraćajuće". Smatra da naše vlasti donekle razumiju ranjivost pravnih osoba i aranžmana u kontekstu pranja novca, ali ne i u kontekstu financiranja terorizma. Također, naveo je i da zlouporaba pranja novca većinom uključuje trgovačka društva sa ograničenom odgovornošću.

Ružica Vukovac (Klub Za pravednu Hrvatsku) podsjetila je na aferu vezanu uz INA-u ocijenivši kako će taj slučaj vjerojatno biti zabilježen u školskim udžbenicima kao primjer korporativnog skandala u kojemu su se, u trenucima najveće energetske krize, događale potpuno nezamislive stvari. "Nije normalno da četvrta razina diretkora donosi odluke koje imaju takve reperkusije na poslovanje kompanije, i to na temelju ovlaštenja Uprave", kazala je.

Na aferu podsjetila je i Dalija Orešković (Klub Centra i GLAS-a) rekavši da Hrvatska ima problema sa sistemskom korupcijom koja je duboko usađena u sustav u kojem pripadnici jedne te iste međusobno povezane političke strukture "drže ključeve" brojnih institucija i jedni drugima "čuvaju leđa". 

Salapić: Zakon sprečava da osuđeni za pranje novca i za financiranje terorizma postanu dioničari ili direktori

Predstavljajući izmjene i dopune zakona, Josip Salapić rekao je da se zakonom želi spriječiti osobe osuđene za kaznena djela pranja novca i financiranja terorizma da djeluju kao dioničari, udjeličari ili direktori. Tako se, pojasnio je, zakonom onemogućava da članstvo u trgovačkom društvu stekne osoba protiv koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno osoba koje su pravomoćno osuđena za kaznena djela financiranja
terorizma ili pranja novca. 

Zastupnici su bez rasprave podržali izmjene u nekoliko saborskih odbora pa će tako Branka Bačića, koji je izabran za  ministra graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša, u Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav zamijeniti Ante Sanader, a u Odboru za prostorno uređenje i graditeljstvo zamijenit će ga Dražen Srpak.