KOLIKO JOŠ?

I dalje se čeka da Srbija prizna odgovornost za zločine, šef hrvatskih logoraša: 'Imamo drugo rješenje'

Autor

jg/h

Tijekom Domovinskog rata u srpskim koncentracijskim logorima nalazilo se 30.000 hrvatskih branitelja i civila, od čega je 7800 onih koji su nakon rata dobili status logoraša, rečeno je u četvrtak na tribini o ratnim zarobljenicima u Domovinskom ratu.

16.11.2023. u 15:24
Ispiši članak

Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije Damir Buljević tvrdi da je od 7800 logoraša među živima još samo njih 3500.

Prema njegovim saznanjima, u logorima je ubijeno 300 osoba, a mnogi su iz njih izašli kao invalidi.

Buljević je podsjetio kako se Društvo uz podršku hrvatske Vlade već tri godine na sudu u Beogradu bori da dokaže kako je Srbija odgovorna za zatočeništva, ubojstva i maltretiranja hrvatskih branitelja i civila.

Sada je na sudu u Beogradu 50-tak tužbi za koje čekamo rješenje, a bude li ono nepovoljno idemo na sud u Strasbourgu, najavio je.

'Ne žele prihvatiti odgovornost'

No, dok je sadašnja vlast u Srbiji morat će se jako namučiti kako bi dokazali status logoraša. "Znamo kako njihova vlast i ljudi gledaju na Domovinski rat i ne žele prihvatiti nikakvu odgovornost, što otežava situaciju", rekao je Buljević.

Na tribini je predstavljena knjiga "Razmjene ratnih zarobljenika 1991. godine" autora Stjepana Adanića, umirovljenog generala HV-a, koji je istaknuo da su Srbi 1991. godine imali preko 70 logora na privremeno okupiranom teritoriju Hrvatske, u BiH, Srbiji i Crnoj Gori.

FOTO: HINA/Daniel Kasap

Srbi su u to vrijeme govorili kako Hrvatska ne želi razmijeniti zarobljenike, šireći tako paniku među braniteljima, zbog čega ga je predsjednik Franjo Tuđman imenovao glavnim pregovaračem te mu naredio da na pregovore ide i na neprijateljski teritorij.

Fred Matić neće u Vukovar: 'Moj želudac nije od inoksa pa da hodam iza Skeje...'

To je bilo vrijeme kada Hrvatska nije bila priznata i svi pregovarači iz JNA su nam osporavali legitimitet, oni ustvari te razmjene nisu željeli. Mi smo uvijek na pregovorima postavljali pitanje razmjene ratnih zarobljenika koji se nalaze u logorima. Spašavali smo ljude iz logora Manjača, Begejci, Stajićevo, Knin, Beograd, Stara Gradiška, Kamensko, Morin i Hum, rekao je Adanić.

Tijekom 1991. spašeno je oko 2500 ljudi, a pregovori su posebno dolazili do izražaja nakon okupacije Vukovara, kada je već 10. prosinca spašeno preko 700 ljudi iz logora Stajićevo, Begejci i Beograd.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.