HUB: Udio loših kredite kod poslovnih banaka 16.6 posto

Nakon stabilizacije dobiti na otprilike dvije milijarde kuna na godišnjoj razini tijekom 2014. i prva dva kvartala 2015., u trećem i četvrtom kvartalu došlo je do značajnih gubitaka, kao posljedica troškova vezanih uz konverziju kredita u švicarskom franku. Na kraju 2015. godine godišnji gubitak bankarskog sustava iznosio je 4,3 milijarde kuna, navodi se u najnovijem HUB Pregledu. Stopa adekvatnosti kapitala, nakon što je dosegnula maksimum od 22,3 posto u drugom kvartalu 2015., u trećem tromjesečju je pala na 19,9 posto, kao posljedica troškova vezanih uz konverziju kredita u švicarskom franku. U posljednjem kvartalu 2015. godine stopa adekvatnosti kapitala ponovno je blago porasla na razinu od 20,7 posto, podaci su iz analize.

Stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka jedna je od najviših među europskim državama koje izvještavaju MMF u okviru baze podataka Financial Soundness Indicators. "Hrvatska je unatoč rastu kapitalne adekvatnosti zabilježila pad na listi zbog rasta adekvatnosti kapitala u bankama u Švedskoj i Bugarskoj. Kada se usporede podaci za treći kvartal, koji će uključiti gubitke zbog konverzije, Hrvatska će zabilježiti pad na listi za približno četiri mjesta", navode iz HUB-a.

Ukupni plasmani kreditnih institucija su na kraju 2015. bili za 2,3 posto niži u odnosu na kraj 2014. godine, što u nominalnim iznosima predstavlja pad za 5,4 milijardi kuna. Snažniji pad plasmana nego ranijih godina u ovo vrijeme većim se dijelom može objasniti direktnim i indirektnim troškovima vezanim uz konverziju kredita u švicarskom franku, kažu u HUB-u. U siječnju 2016. godine pad plasmana je ubrzan, s međugodišnjom stopom pada od 3,7 posto. Pritom su plasmani poduzećima kroz cijelu prošlu godinu bilježili međugodišnji pad. Negativni trendovi nastavljeni su i na početku 2016., kada su krediti poduzećima bili 5,1 posto niži u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatska je po godišnjoj stopi smanjenja kredita poduzećima bila 9. među zemljama EU koje su zabilježile pad kreditne aktivnosti, između Portugala i Grčke. Najveći pad kredita poduzećima zabilježen je u Irskoj, Malti i Mađarskoj, dok je u 11 članica EU ostvaren rast kredita.

Kreditiranje sektora stanovništva je u prvoj polovini 2015. godine bilježilo pozitivne stope rasta, uglavnom zbog tečajnih razlika, ali od srpnja dolazi do pada i u ovom sektoru, zatim slijedi konverzija, tako da je u siječnju 2016. zabilježen pad od 5,7 posto na godišnjoj razini. Po tome se Hrvatska nalazi među zemljama s najvećim padom kredita među članicama EU, iza Mađarske."Iako se promjene uglavnom događaju zbog promjena tečaja i konverzija, može se zaključiti da realna kreditna aktivnost u sektoru stanovništva ne pokazuje znakove oživljavanja", navodi se u HUB-ovim analizama.

U četvrtom kvartalu prošle godine došlo je do daljenjeg smanjenja udjela loših kredita u ukupnim kreditima te je ukupan omjer loših kredita dosegnuo razinu od 16,6 posto. "Kretanja se mogu objasniti blagim padom omjera loših kredita u sektoru trgovačkih društava", napominju iz HUB-a.