razvoj karijera

HRZZ: Predstavljena četiri uspostavna istraživačka projekta mladih znanstvenika

Autor

rj/h

Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) financirat će u idućih pet godina četiri uspostavna istraživačka projekta kojima je cilj poduprijeti nove istraživačke grupe mladih znanstvenika u ključnoj fazi razvoja njihovih istraživačkih karijera, a predstavljeni su u ponedjeljak u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

12.03.2018. u 16:19
Ispiši članak

Projekti su odabrani na temelju natječaja raspisana 3. travnja prošle godine u sklopu programa HRZZ-a "Uspostavni istraživački projekti" kojima je svrha i da ubrzaju uspostavu samostalnih istraživačkih karijera mladih znanstvenika nakon stjecanja doktorata znanosti.

Posredstvom spomenutoga programa HRZZ omogućava mladim znanstvenicima da tijekom petogodišnjega financiranja uspostave istraživačku grupu i svoj laboratorij (ako je laboratorij nužan za istraživanje). Njihovi projektni prijedlozi moraju pak prvenstveno uključiti razvoj novih istraživačkih tema i/ili metodologije, a na natječaj su se tijekom prošle godine mogli javiti istraživači koji su doktorat znanosti stekli najmanje dvije, a najviše sedam godina od roka za prijavu natječaj.

Rok za prijavu bio je 29. svibnja 2017. za sva znanstvena područja. Najveći iznos kojim HRZZ financira pojedini projekt je dva milijuna kuna, dok je za društvene i humanističke znanosti to milijun i pol kuna po projektu. Okvirni početak projekata je prosinac prošle ili siječanj ove godine.

Analiza klimatske varijabilnosti i klimatskih promjena u Hrvatskoj u kontekstu klime Europe

Projekt "Klimatske promjene i varijabilnost u Hrvatskoj - od globalnih utjecaja do lokalnih zelenih rješenja" predstavila je voditeljica projekta doc. dr. Ivana Herceg Bulić s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kako je objasnila Herceg Bulić, projekt polazi od činjenice da više od polovice svjetskoga stanovništva živi u gradovima, a njihov razvoj bitno mijenja obilježja Zemljine površine i atmosfere - ravnotežu zračenja, preraspodjelu topline i vode što generira posebne klimatske uvjete u urbanim sredinama (tzv. urbana klima). Jedna od posljedica je i stvaranje urbanoga toplinskog otoka (UHI, eng. Urban Heat Island), fenomena kojega karakterizira bitno viša temperatura zraka u urbanome području u odnosu na okolno ruralno područje, što predstavlja jedan od najznačajnijih ekoloških problema u gradovima.

Projekt je usmjeren na proučavanje urbane klime, klimatske varijabilnosti i manifestacija klimatskih promjena u Hrvatskoj te njihova utjecaja na urbani okoliš, a sastoji se od dvije međusobno povezane teme: klimatska obilježja urbanih sredina u Hrvatskoj i urbano klimatsko modeliranje, što obuhvaća i proučavanje obilježja urbanih sredina u Hrvatskoj i modeliranje potencijala za primjenu zelene i plave infrastrukture kao mjere ublažavanja učinaka urbanoga toplinskog. Druga tema su klimatska varijabilnost i klimatske promjene u Hrvatskoj koje će biti analizirane u kontekstu klime Europe pod utjecajem globalnih i regionalnih procesa.

Istraživanje subtalamusa kako bi se pomoglo bolesnicima s Parkinsonovom bolešću

"Misterij subtalamusa – anatomska podjela subtalamičke jezgre" projekt je što ga je predstavio doc. dr. Goran Sedmak s Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objasnio se da je iza pomalo zagonetnoga naziva projekta činjenica da je subtalamus trenutačno jedna od klinički najzanimljivijih struktura bazalnih ganglija. Istaknuo je da je neurokirurško stimuliranje subtalamičke jezgre pomoglo mnogim bolesnicima s Parkinsonovom bolesti, ali je dovelo i do neželjenih nuspojava kao posljedica stimuliranja neželjenih dijelova subtalamičke jezgre, kao što su depresija, suicidalnost i promjena poznatoga ponašanja osobe.

Zato će se, objasnio je Sedmak u projektu analizirati podjela subtalamičke jezgre pomoću klasičnih histoloških metoda, modernim histološkim metodama, metodama slikovnog prikaza mozga i modernim metodama molekularne biologije, a nastavit će se i razvoj te testiranje programskog rješenja za automatsko prepoznavanje i kvantifikaciju neurona na histološkim preparatima.

Projekt koji će razviti nove metode za analizu kardiovaskularne slike

Kardiovaskularne bolesti uzrokuju godišnje više od 40 posto svih smrti u Europskoj uniji. Zadaća projekta "Metode za interpretaciju medicinskih snimki za detaljnu analizu zdravlja srca" što ga je predstavila izv. prof. dr. Irena Galić s Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku jest razviti nove metode za analizu kardiovaskularne slike koje će moći odrediti što je više moguće kardiovaskularnih kvantifikacija srca iz što je moguće manje slika kako bi se postigla višestruka analiza kardiovaskularnog zdravlja

Galić je istaknula da su metode snimanja u medicinske svrhe nezaobilazne za utvrđivanje stanja kardiovaskularnoga zdravlja neke osobe, a najčešće su računalna tomografija (CT) i magnetska rezonanca (MRI). Objasnila je kako je interpretacija tako prikupljenih medicinskih slika izrazito ovisna o metodama računalne obrade, a potrebna programska podrška često je vrlo skupa i vezana uz proizvođača pojedinog uređaja, što manjim bolnicama i istraživačima otežava pristup takvom softveru.

Uz napomenu kako će nove metode omogućiti da se prepoznaju potencijalni rizici za zdravlje pacijenta, Galić je rekla kako će one omogućiti fundamentalno poboljšanje u dijagnostici i tretmanu pacijenata, a bit će bez naknade dostupne svima.

Projekt koji će omogućiti prvi uvid u mikrobiološku bioraznolikost morskih kornjača - glavatih želvi iz Jadrana

Projekt "Mikrobiom morske kornjače Caretta carretta: uvid u epizoičke i endozoičke zajednice" predstavila je voditeljica doc. dr. Sunčica Bosak s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kako je objasnila, projekt će omogućiti prvi uvid u mikrobiološku bioraznolikost morskih kornjača kroz istraživanje mikrobioma glavatih želvi iz Jadranskoga mora koje pripadaju sredozemnoj subpopulaciji. Bosak je napomenula da je, zbog dugotrajnih mjera zaštite koje se provode i u pulskome Centru za oporavak morskih kornjača, sredozemna subpopulacija glavate želve stabilna i u porastu i zato pruža jedinstvenu priliku za proučavanje pojedinačnih jedinki, ali ujedno i cjelokupne mediteranske populacije.

Istaknuvši da su morske kornjače vrlo osjetljive na ljudski utjecaj u morskim ekosustavima i zato spadaju među najugroženije vrste na svijetu, voditeljica je rekla da će projekt pružiti jasnu, cjelovitu i detaljnu sliku mikrobiološkoga sastava površinskoga biofilma i mikrobioma probavila glavate želve. To će se postići kombiniranjem najsuvremenijega molekularnog pristupa s tradicionalnim metodama.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.