NAŠ MALI KOMADIĆ KOPNA IPAK UGROŽEN

Hrvatsku zaobišao najcrnji scenarij, ali izdano upozorenje za Zagreb: Ovo bi trebao pročitati Tomašević

Autor

bkk/h

Proteklo ljeto u Hrvatskoj je bilo toplo, kao što su sva ljeta tijekom 21. stoljeća u Hrvatskoj bila toplija od referentnih klimatskih prosjeka, ali temperature ovoga ljeta nisu dosegnule rekordne vrijednosti, priopćili su meteorolozi.

07.10.2023. u 08:56
Ispiši članak

Voditeljica Službe za klimatologiju DHMZ-a Melita Perčec Tadić u informaciji o kretanju temperatura tijekom ljeta ističe da je ljeto globalno bilo najtoplije, nad europskim kopnom peto najtoplije, dok je u Hrvatskoj ljeto bilo toplo, ali da nisu dosegnute rekordne vrijednosti.

Ipak, Copernicus, služba za klimatske promjene Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, najavila je ovoga tjedna da bi 2023. mogla biti najtoplija godina u povijesti mjerenja, dok pokazatelji DHMZ-a govore da temperature ovoga ljeta u Hrvatskoj nisu dosegnule rekordne vrijednosti. 

Dva su razloga za crnu procjenu

Melita Perčec Tadić napominje da Copernicus misli na globalnu temperaturu, a globalna temperatura uključuje i temperaturu nad morem.

S obzirom na to da su temperature mora trenutno rekordne, i da se El Nino i dalje razvija, vjerujem da su zbog ta dva razloga dali ovakvu procjenu, kaže ona i dodaje da se "za naš mali komadić kopna" ne može dati već sada takva procjena.

Analize trendova temperatura zraka koje provodi Državni hidrometeorološki zavod pokazuju da je ljeto sezona s najjače izraženim trendom zagrijavanja zraka. Srednja dnevna temperatura zraka tijekom ljeta u Hrvatskoj po desetljeću raste od 0,3 – 0,6 °C, stoji u informaciji.

Foto: Unsplash

Također, pozitivni su i trendovi promjene srednje minimalne i srednje maksimalne temperature zraka.

Urbani toplinski otoci

Snažno zagrijavanje u unutrašnjosti Hrvatske posebno je vidljivo na području Zagreba, što upućuje i na jaki utjecaj urbanog toplinskog otoka, kazala je.

DHMZ: Izmjerene rekordne količine oborina za rujan, u parku Risnjak pale nevjerojatne 192 litre po četvornom metru

U budućnosti se očekuje porast srednjih godišnjih temperatura zraka za 1,5 – 1,7 °C u odnosu na referentno razdoblje kao i porast temperatura zraka po sezonama. Usporediv porast očekuje se i u vrijednostima minimalnih i maksimalnih temperatura zraka.

Ovo je posebno važno za hrvatske gradove koji bi trebali razviti strategije otpornosti na nagle količine velikih oborina, ali i oluja kakve smo vidjeli u srpnju, a čije posljedice još nisu u potpunosti sanirane.

VIDEO/FOTO Snažna oluja pogodila Zagreb i okolicu, vjetar rušio sve pred sobom. Vatrogasci: 'Zovite samo u krajnjoj nuždi, sve linije su zauzete'

Podsjetimo da je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević za nepokošeni grad u travnju i svibnju, pa čak i u kasnijim mjesecima, između ostalog "krivio" rekordne količine kiše koje su tada pale.

Temperatura raste u svim scenarijima

Klimatske promjene očituju se u pojavi ekstremnih vremenskih događaja na širem području Sredozemlja. Ondje su zabilježeni porast toplih ekstrema, nepouzdanost u procjenama promjena u ekstremnim količinama oborine i češće pojave agronomske i ekološke suše.

To se navodi u osmom nacionalnom izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime (UNFCCC) s početka 2023. godine. Analiza klime u Hrvatskoj temelji na dnevnim podacima na 35 meteoroloških postaja te podacima dnevnih količina oborine na 143 postaje Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Prema projekcijama globalnih klimatskih modela, očekuje se porast temperature zraka na širem području Sredozemlja i Hrvatske u svim analiziranim scenarijima.

Smanjenje godišnje količine oborine od 10 posto, odnosno 20 posto na području Jadrana očekuje se u scenarijima koji odgovaraju porastu globalne temperature od 2°C odnosno 4°C do kraja 21. stoljeća.

Staklenički plinovi

Globalne klimatske promjene su posljedica porasta koncentracija stakleničkih plinova.

Koncentracija ugljičnog dioksida u 2019. godini iznosila je 410 ppm (milijuntni dio)  što je najviša koncentracija u zadnjih dva milijuna godina. Koncentracija metana iznosila je 1866 ppb, a za dušikov oksid 332 ppb (milijarditi dio).

Foto: HINA/Robert Koren

Porast globalne temperature zraka je u razdoblju od 2011. do 2020. procijenjen na 1.09 °C u odnosu na razdoblje od 1850. do 1900.

Srednja razina svjetskih oceana je od 1901. do 2018. porasla za 20 centimetara.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.