U Hrvatskoj počela kampanja za podizanje svijesti o afričkoj svinjskoj kugi

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) provodi u Hrvatskoj kampanju upozorenja Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) pod nazivom  #StopASF - Kako spriječiti, prepoznati i prijaviti pojavu afričke svinjske kuge (ASK), i to tijekom ljeta, kada je, kako kažu, pojačana aktivnost divljih svinja.

Takvu kampanju HAPIH u Hrvatskoj provodi od 2019. u sklopu koje pozivaju uzgajivače svinja, veterinare i lovce na pojačani oprez te surađuju s Ministarstvom poljoprivrede uz podršku niza dionika iz područja svinjogojstva, veterinarstva, poljoprivrede i lova.

Iz HAPIH-a prenose i poruke ministrice poljoprivrede Marije Vučković da se jedino nastavkom uspješne suradnje između Ministarstva i posjednika životinja može nastaviti zadržavati tu opasnu bolest izvan Hrvatske..

"Poduzeli smo niz mjera, a od 2019. godine do danas su sva gospodarstva koja drže svinje u RH kategorizirana u odnosu na bio sigurnost, za što smo u Državnom proračunu predvidjeli i utrošili 27 milijuna kuna. Ministarstvo poljoprivrede od 2019. godine sufinancira i troškove postavljanja dvostrukih ograda s 80 posto stvarno nastalih troškova materijala do maksimalnog iznosa od 20 tisuća kuna po korisniku te je za to isplaćeno gotovo 1,5 milijuna kuna za 121 posjednika svinja", iznijela je ministrica.

Do sada, ističu iz HAPIH-a, u Hrvatskoj nije zabilježen nijedan slučaj ASK-a, unatoč tome što je ima u susjednim zemljama - Italiji, Srbiji i Mađarskoj, što smatraju značajnim rizikom za domaće uzgajivače svinja.

Stoga njih, ali i sve poljoprivrednike, lovce i veterinare pozivaju da u slučaju opažanja nekih od simptoma ASK-a kod domaćih ili divljih životinja to prijave nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji s tog područja.

U slučaju pak divljih svinja, sumnju na bolest treba prijaviti lovoovlašteniku na čijem se lovištu lešina divlje svinje nalazi, a fizička osoba koja dojavi tu informaciju ima pravo na nagradu u iznosu od 100 kuna, napominju iz HAPIH-a.

Poručuju da je pravovremeno prepoznavanje, sprječavanje i prijavljivanje ključno za suzbijanje te bolesti, pa stoga EFSA i HAPIH i savjetuju uzgajivače svinja kako mogu izbjeći kontaminaciju i zaštititi svinje, prepoznati simptome bolesti te to u slučaju sumnje na zarazu i prijaviti nadležnim institucijama.

"ASK može imati iznimno snažan negativan učinak na gospodarstvo, a za tu razornu bolest trenutno ne postoji odobreno cjepivo ni lijek. Bolest ne pogađa ljude, no uzrokuje gospodarsku štetu pogođenim zemljama. S obzirom na veliku smrtnost životinja oboljelih od te bolesti, pojava ASK-a može imati ozbiljan utjecaj na svinjogojstvo jer dovodi do ograničavanja trgovine i izvoza ili prisilnog usmrćivanja većeg broja domaćih svinja", upozoravaju iz HAPIH-a.

Iz EFSA-e naglašavaju da je afrička svinjska kuga izrazito zarazna bolest koja se širi regijama diljem Europe, a koje do sada nisu bile zahvaćene, kao i da je to globalna prijetnja koja je uzrokovala goleme gubitke za svinjogojstvo u Europi i šire.

Svinjogojstvo je izrazito važna gospodarska djelatnost EU-a, koji kao najveći izvoznik svinjetine i svinjskih proizvoda godišnje izvozi oko 5 milijuna tona, a svinjogojstvo udjelom predstavlja 8,5 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje u EU-u. Stoga je ASK rizik od značajnih financijskih gubitaka zbog usmrćivanja životinja, ograničenja izvoza životinja i mesa te troškova kontrolnih i preventivnih mjera.

Afrička svinjska kuga na farme svinja može prodrijeti na više načina, zaražene divlje svinje mogu doći u kontakt s domaćima u slučaju da farme nisu ograđene, dok se uvozom može zaraženu svinju dovesti među nezaražene. Nadalje, lovci nakon što ulove zaraženu divlju svinju mogu nesvjesno prenijeti virus na svojoj odjeći, obući i opremi, uzgajivači svinja na svojoj odjeći, obući i opremi također mogu virus prenijeti s jedne farme na drugu. U slučaju zaraze, sve svinje na zaraženoj farmi moraju se usmrtiti, što predstavlja ogroman gubitak za uzgajivača. Stoga je rano prepoznavanje znakova posebno važno, kao i dezinfekcija obuće, odjeće i opreme, kako bi se spriječilo širenje ovog virusa.