Hrvatskoj na naplatu stiže ignoriranje neugodne vijesti: 'Praktički smo epicentar ove radnje'

Ovaj status, koji dijeli s državama poput Nigerije, Južnog Sudana i Filipina, stavlja Hrvatsku u nepovoljan položaj kao članicu Europske unije i Eurozone, signalizirajući ozbiljne sustavne probleme u borbi protiv pranja novca i ilegalnog bogaćenja. Tek 2024. godine posljedice ovog statusa počele su ozbiljno pogađati poduzetnike, dok stručna i šira javnost sve glasnije kritiziraju nedostatak učinkovitosti institucija.

Prema Goranu Jerasu, iz Zadruge za etično financiranje, problemi su dugo bili zanemarivani, a na njih se sustavno upozoravalo. "Na sivoj listi detektirani su propusti svih institucija koje bi trebale surađivati, od Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija do Porezne uprave, USKOK-a i pravosuđa. Nedostatak povezanosti između tih tijela dodatno pogoršava situaciju", ustvrdio je.

Komunikacijski i informatički stručnjak Marko Rakar dodaje kako Hrvatska postaje atraktivna za perače novca, djelomično zbog niskog oporezivanja kapitalnih prihoda, što je čini svojevrsnom poreznom oazom unutar EU-a. "Praktički smo epicentar pranja novca jer sustav ne funkcionira na način da otkriva i sankcionira ove radnje", naglasio je. Silvana Zorko Marić, pomoćnica ravnatelja Porezne uprave, Sektor za nadzor, istaknula je kako Hrvatska ima mehanizme za otkrivanje nepravilnosti, ali naglašava da rezultati ovise o primjeni tih alata.

FOTO: Unsplash

U tri godine tek 28 financijskih istraga

"Svaka prijava građana o mogućem nerazmjeru imovine se razmatra i ulazi u postupak. No, moram naglasiti da ne postoji nikakva 'crvena lampica' koja automatski upozorava na nepravilnosti. Postupci ovise o analizi podataka i evidentiranim dokazima", izjavila je, dodajući kako je suradnja između institucija ključno područje koje treba poboljšati.

U posljednje tri godine provedeno je tek 28 financijskih istraga, pri čemu je otkriveno 11,7 milijuna eura nerazmjera između prijavljene imovine i stvarnih prihoda, javlja HRT.  Poduzetnici su se počeli suočavati s ozbiljnim problemima zbog percepcije Hrvatske kao visokorizične zemlje.

FOTO: Vanesa Pandžić/CROPIX (ilustracija)

'Tjera nas da razmislimo o preseljenju'

Albert Gajšak, inovator i poduzetnik, svjedoči o zatvaranju računa hrvatskim tvrtkama u stranim bankama. "Naša američka banka obavijestila nas je da nam zatvaraju račun jer smo registrirani u Hrvatskoj. To ugrožava naše poslovanje i tjera nas da razmislimo o preseljenju", rekao je Gajšak, dodajući kako je Hrvatska jedina članica EU-a na istoj listi s državama poput Sjeverne Koreje.

Kažnjene tri banke: Omogućavale pranje novca i bez provjere poslovale sa saborskim zastupnicima

Istaknuo je da većina hrvatskih startupova posluje sa stranim tržištima, a ovakva situacija izravno šteti njihovim nastojanjima da zadrže mlade talente i razvijaju inovativne projekte.  Status Hrvatske na sivoj listi nije samo reputacijski problem već izravno utječe na gospodarstvo i međunarodno povjerenje.