Hrvatski stručnjaci o opasnostima interneta: Roditelji su bili užasnuti onime što gledaju i na kojim platformama se nalaze njihova djeca

"Sada će biti 12. godina kako se obilježava Dan sigurnijeg interneta. Ono što je posebno je da smo usmjereni na djecu i mlade kako bismo internet učinili sigurnijim mjestom za njih. U većini slučajeva djeca znaju više od roditelja i kroz dugogodišnji rad vidimo da je teško uključiti roditelje i na koji način ih osvijestiti da razgovaraju s djecom o sigurnijem internetu", rekao je za HRT Tomislav Ramljak iz Centra za sigurniji internet.

Dr. sc. Zdravko Kedžo, komunikolog sa Sveučilišta u Dubrovniku naveo je primjer radionice gdje su s djecom napravili četiri vijesti, dvije su bile stvarne, a dvije su izmišljene. Djeca su, navodi zapamtili dvije izmišljene.

Što se tiče medijske pismenosti, ona je u Hrvatskoj na nekom početnom stupnju razvoja, navodi Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije.

"Više nego ikada građanima su potrebna znanja da prepoznaju u obilju informacija kojima su okruženi važne informacije od dezinformacije i da znaju zaštiti svoje podatke i privatnost. Istraživanja koja smo radili uAgenciji zajedno s partnerom UNICEF-om pokazuju da su građani na početnom stupnju medijske pismenosti. Zadnje istraživanje koje je Agencija za elektroničke medije radila zajedno s partnerima iz EU gdje je testirano više od 2500 učenika u 15 škola diljem Hrvatske i pokazalo se da su srednjoškolci najslabiji u razumijevanju medija. Fokus nam ne treba biti na tehničkim vještinama, nego na razvijanju kritičkog razmišljanja", rekao je Tomljenović.

Kedžo je dodao kako su djeca, učenici prvog i drugog razreda osnovne škole rekli kako žele biti Youtuberi.

"Njihovi roditelji, kada smo im ispričali što su nam se djeca povjerila, su bili užasnuti onime što gledaju i na kojim platformama".

Koliko je internet postao opasna zona, Renato Grgurić, voditelj Službe za kibernetičku sigurnost MUP-a kaže da je internet ljudsko pravo i njegov sinonim ne smije biti opasnost.

Naveo je kako se velika većina kibernetičkih napada odnosi internetske prijevare, ostalo su hakiranja, ali u porastu je i dječja pornografija.

Jedan od najgorih oblika je seksualno iskorištavanje djece. Prošle godine je bilo oko 220 slučajeva iskorištavanja djece za pornografiju. Cyber bulling je dosta raširen kao i deep fake, kaže Ramljak. 

Naveo je kako posljednje istraživanje pokazuje da mladi provedu u prosjeku pet sati na internetu, a njih 10 posto je odgovorilo da provedu i po 10 sati te kako je zabrinjavajuće da u zadnje dvije godine skoro više od 50 posto koriste internet. Među ostalim i zbog online nastave tijekom pandemije.

Tomislav Ramljak smatra da je govor mržnje - naučeno ponašanje. Slaže se da uz slobodu dolazi i odgovornost svake izgovorene riječi. Toga, kaže - ima puno kod učenika.

No što učiniti i trebaju li roditelji nadzirati djecu?

"Nadzirati je teška riječ. Roditelji se trebaju zainteresirati za virtualni svijet i znati kakve sadržaje djeca gledaju i s kim su prijatelji u tom svijetu. Granica se u ovoj pandemiji zaista izbrisala, kazao je Ramljak. Mladima je poručio da nikako ne snimaju fotografije na kojima ne izgledaju onako kako žele izgledati na ulici. "