Hrvatski menadžeri očekuju rast prihoda na domaćem tržištu

Istraživanje je pokazalo uobičajeno bolje prognoze za narednu godinu od očekivanja za tekuću. Ovakav je „optimizam“ bio prisutan u svim istraživanjima u proteklim godinama, iako se nije uvijek pokazao opravdanim, a smatra se da je više određen željama poduzetnika, nego li stvarnim okolnostima. Prema takvim prognozama, poduzetnici se nisu bitno razlikovali od nosilaca ekonomske politike koji su u godinama do 2015. previše optimistično prognozirali kretanje BDP-a. Zato je bolji pokazatelj usporedivo kretanje prognoza po godinama. Tako je kod prognoza za narednu godinu saldo ekstremnih odgovora, koji predstavlja razliku pozitivnih i negativnih odgovora uz zanemarivanje neutralnih, u prošlogodišnjem istraživanju kod svih pitanja bio najbolji od 2009. godine, a kod prihoda na inozemnom tržištu, zaposlenosti, investicija i uvjeta poslovanja veći nego i u 2008. godini. Takvi su rezultati uglavnom dobiveni znatnim povećanjem udjela poduzetnika koji su za 2016. očekivali bolje stanje nego u tekućoj, 2015. godini, dok je kod ulaganja i uvjeta poslovanja došlo do znatnijeg smanjenja udjela poduzetnika s očekivanjem lošijih rezultata. Pritom treba napomenuti da su investicije u pretkriznom razdoblju snažno utjecale na rast gospodarstva, a bit će i bitna odrednica njegova kretanja u narednim godinama. Stoga su poduzetnička očekivanja i sklonost ulaganju izrazito važni za daljnja kretanja BDP-a.

Najveći optimizam u prošlogodišnjim prognozama za ovu godinu bio je prisutan kod prihoda na domaćem tržištu. Takva su očekivanja, prije svega, bila posljedica oporavka domaće potražnje zabilježenog u prošloj godini koji je u znatnoj mjeri bio posljedica izmjena u sustavu poreza na dohodak, ali i laganog oporavka sklonosti potrošnji. S druge strane, najlošiji rezultat istraživanja zabilježen je kod uvjeta poslovanja. Iz toga se može zaključiti da poduzetnici nisu imali prevelika očekivanja od parlamentarnih izbora.

Rezultati istraživanja za Hrvatsku mogu se promatrati i usporedbom prognoza za narednu godinu, čime se dobiva slika za duže razdoblje. Istraživanje o poslovnim očekivanjima koje je provedeno 2015. godine bilo je osobito zanimljivo zbog zaokreta u gospodarskim trendovima. Naime, nakon šest godina pada gospodarske aktivnosti, u prošloj je godini ostvaren rast BDP-a od približno 1,5 %. Takvim pozitivnim trendovima, prema podacima o strukturi BDP-a, znatno je pridonio dinamičan rast izvoza roba i usluga, rast potrošnje stanovništva, a u nešto manjoj mjeri i blagi rast vrijednosti investicija koji se dinamizirao prema kraju godine. Poduzetnici su uz postojeće trendove u svoja očekivanja za tekuću i narednu godinu morali ugraditi i svoja očekivanja od parlamentarnih izbora, nastavak oporavka Europske unije, koji s prisutnim učincima pristupanja Hrvatske EU povoljno utječe na inozemnu potražnju te nastavak pada cijena sirove nafte i nekih sirovina na svjetskom tržištu. Sve to rezultiralo je relativno dobrim rezultatima u usporedbi s prethodnim godinama.

U prošlogodišnjem je istraživanju gospodarstvenicima postavljeno i pitanje koji su im najveći izazovi, odnosno smetnje u poslovanju, pri čemu su među osam ponuđenih odgovora mogli odabrati najviše tri. Rezultati analize odgovora pokazuje da poduzetnici kao najveći izazov poslovanju i u ovoj godini smatraju nedostatnu domaću potražnju. To ne iznenađuje kada se zna da se pretkrizni rast BDP-a temeljio na domaćoj potražnji, pretežno osobnoj potrošnji i investicijama, a njezina je stvarna razina u 2014. bila približno 20 % niža nego u 2008. godini. Na drugom se mjestu našla neadekvatna ekonomska politika, a na trećem su se, zbog visokih kamatnih stopa i zahtjevnih uvjeta odobravanja kredita, našli uvjeti financiranja. Posljednje mjesto među odgovorima zauzeo je tečaj kune. Premda je među anketiranim poduzetnicima znatan broj izvoznika (kojima tečaj inače nije irelevantna stavka), prema dobivenim odgovorima očito je da su svoje poslovanje bili prisiljeni prilagoditi postojećoj razini tečaja. Uz to, posljednjih se godina bilježi lagana deprecijacija prosječnoga godišnjeg tečaja kune, tako da je kuna prema euru u 2014. godini vrijedila najmanje od 2000., a u prošloj je godini ponovno zabilježena tek neznatna aprecijacija kune od 0,3 %. Prema takvim odgovorima prošlogodišnje se istraživanje nije razlikovalo od onog u 2014. godini, odnosno zadržan je potpuno jednak redoslijed pojedinih odgovora.

Hrvatska je gospodarska komora za potrebe EES 2016 istraživanja provela anketu na uzorku od 1 776 hrvatskih tvrtki. Menadžere kompanija u anketi se zamolilo da daju uspoređujuće odgovore („bolje nego prošle godine“, „jednako kao prošle godine“, „lošije nego prošle godine“).

Eurochambres Economic Survey (EES) godišnje je kvalitativno istraživanje o očekivanjima poslovnog sektora u Europi. Provodi ga europsko udruženje gospodarskih i trgovačkih komora (Eurochambres) posljednje 23 godine, a Hrvatska je posredstvom HGK uključena u istraživanje posljednjih petnaest godina. EES 2016 temelji se na odgovorima više od 59 tisuća poslovnih subjekata iz 26 europskih zemalja. Uz članice EU, u istraživanju su sudjelovale Turska, Srbija i Crna Gora. Rezultati zemalja ponderirani su ponderom nacionalnog BDP-a.