Hrvatski kongresni turizam raste, ali ga 'muče' stari razvojni problemi

Hrvatskom kongresnom turizmu treba kvalitetno brendiranje i bolja zračna povezanost, što su i neki od najvećih nedostataka i prepreka za dalji razvoj i pozicioniranje tog segmenta na međunarodnom tržištu, ali unatoč tome i temeljem lanjskih pozitivnih rezultata kongresna industrija optimistično gleda na ovu godinu očekujući porast broja poslovnih događanja i prihoda.

Zaključak je to iz najnovijeg istraživanja hrvatske kongresne industrije koje je od kraja siječnja do sredine veljače metodom online ankete proveo specijalizirani portal PoslovniTurizam na uzorku od 118 ispitanika odnosno hotela, specijaliziranih agencija i ostalih koji posluju u segmentu kongresno-poslovnog turizma na području cijele Hrvatske. Slično istraživanje je taj portal proveo i 2012., otkako se, kako su utvrdili, nije gotovo ništa promijenilo na bolje.

"Rezultati novog istraživanja o stanju hrvatske kongresne industrije u odnosu na ono iz 2012. pokazuju da se u te tri godine gotovo ništa nije promijenilo, i dalje je nejasno brendiranje tog segmenta, nema dovoljno izravnih međunarodnih letova u hrvatske glavne kongresne destinacije, a nedostaju i kongresni centri, što prikazuje i određeno nečinjenje", ističe voditeljica portala Daniela Kos.

Uz spomenuto, kao i ukidanje (prije dvije godine) nacionalnog kongresnog ureda pri Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) Hrvatska i dalje ostaje za kongresni turizam tek zemlja 'velikog potencijala', kaže Kos. Temeljem odgovora ispitanika za promjenu smjera i jači razvoj potrebno je u što skorije vrijeme maknuti stvari s 'mrtve točke' što najviše ovisi o sposobnosti umrežavanja i suradnje privatnog i javnog sektora te strukovnih udruga.

Osim 'detektiranja' takvih problema, istraživanje je pokazalo i relativno dobre rezultate poslovanja tog segmenta za prošlu godinu, pa i pozitivna očekivanja ispitanika od poslovnog turizma za ovu godinu.

Rast kongresnog segmenta u 2014. i optimizam za 2015.

Većina ispitanika ili 54,2 posto prošle je godine zabilježila rast broja skupova, 34 posto ih je imalo podjednako kao 2013., a samo njih 12 posto manje skupova, dok je za njih 51 posto prošla godina donijela i porast prihoda od poslovnih skupova. Među sudionicima poslovnih skupova 49 posto je iz Hrvatske, dok ih iz zapadne Europe i regije dolazi po oko 23 posto, a s drugih tržišta tek poneko.

"Hrvatska je, čini se, u kongresnom turizmu propustila iskoristiti činjenicu da je od srpnja 2013. punopravna članica EU-a budući je tek 40,7 posto ispitanika u istraživanju izjavilo da to članstvo nije donijelo više poslovnih skupova, 32,2 posto smatra da jest, a 27,1 posto nije još uvijek sigurno u učinke pridruživanja EU", izdvaja iz rezultata Kos. Pozitivni rezultati u prošloj godini daju osnovu za optimistična očekivanja od MICE segmenta i u ovoj godini, pa tako 69,5 posto ispitanika očekuje dalji rast broja poslovnih skupova, a njih 68 posto i porast prihoda.

Najviše nedostaje brendiranje i izravni međunarodni letovi

Potrebu za boljom prometnom povezanošću s većim brojem izravnih međunarodnih letova te jasnim brendiranjem i kvalitetnom promocijom Hrvatske kao destinacije i kongresnog turizma čak 84,7 posto ispitanika označilo je najvažnijim preduvjetima za bolje pozicioniranje na globalnom tržištu, dok je primjerice nedostatak velikih polivalentnih kongresnih centara označen kao tek treći najvažniji preduvjet razvoja.

Većina ispitanika pritom smatra da je Hrvatskoj potrebno tri do pet polivalentnih kongresnih centara za više tisuća sudionika, i to prije svega u Zagrebu, Dubrovniku, Splitu, Opatiji te Istri.