Tko će nas zaštititi od siromaštva?

Hrvatske mirovine manje nego u ostalim državama EU, budućnost još crnja

Autor

dd/h

Hrvatske mirovine manje su nego u ostalim državama članicama EU, no najveća prijetnja nalazi se u budućnosti u kojoj postoji rizik da će, zbog starenja stanovništva, Hrvatska izgubiti mogućnost da zaštiti starije ljude od siromaštva, upozoreno je u utorak na predstavljanju Izvješća o primjerenosti mirovina iz 2018., Izvješća o starenju stanovništva iz 2018. i novih preporuka za Hrvatsku u okviru procesa Europskog semestra.

12.06.2018. u 13:40
Ispiši članak

"Generalno, hrvatske mirovine manje su nego u ostalim državama članicama EU. No najveća prijetnja nalazi se u budućnosti. Postoji rizik da će u budućnosti, zbog starenja stanovništva, Hrvatska izgubiti mogućnost da zaštiti starije ljude od siromaštva. Stoga je potrebno osnažiti mlade ljude i pomoći im na tržištu rada, a starijima pomoći da ostanu zdravi i duže aktivni kako bi svi mogli doprinijeti društvu", kazao je Ettore Marchetti iz Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost.

Egbert Holthuis iz Glavne uprave EK za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost kazao je da se tržište rada u Hrvatskoj poboljšalo, no postoji visoka stopa nezaposlenosti među mladim ljudima, stoga je potrebno poboljšati obrazovni sustav. 

"Također, ljudi moraju ostati na tržištu rada duže zbog sebe i djece, kako bi osigurali prikladne mirovine. Smatramo da bi Hrvatska trebala bolje iskoristiti EU strukturne fondove za insfrastrukturu i obrazovanje i da bi to trebalo ići brže", dodao je.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ustvrdio je da podaci iz izvješća ukazuju na potrebitost mirovinske reforme. "Vidljivo je da imamo samo 20 posto umirovljenika koji su odradili 40 godina ili više, imamo deficit od 17 milijardi kuna i cilj je ove Vlade da se uhvatimo u koštac s cjelovitom mirovinskom reformom, nešto što su prethodne Vlade izbjegavale", kazao je.

Naglasio je da su formirane radne skupine na kojima će se rješenja detaljno raspraviti sa socijalnim partnerima te će do 15. rujna zakoni biti u saborskoj proceduri i usvojeni s 1. siječnjom 2019..

"Cilj reforme je održivost mirovina i njihovo povećanje, odnosno adekvatnost. Cjelovita mirovinska reforma je okrenuta većinom na buduće umirovljenike, ali ćemo balansirati da vidimo na koji način povećati mirovine za postojeće umirovljenike i uključiti ih što aktivnije na tržište rada uz mogućnost zadržavanja mirovine", istaknuo je Pavić.

Naveo je da ove godine imamo na raspolaganju 2,6 milijardi kuna namijenjenih za zapošljavanje, 60.000 više zaposlenih u odnosu na godinu ranije, povećan je broj omjera radnika i umirovljenika i u travnju iznosi 1,23, dok je lani iznosio 1,20 zaposlenih na jednog umirovljenika.  

Cilj reforme je, kaže, povećanje radnog staža umirovljenika, sa 30,7 godina koliko iznosi sada, na 40 godina."Nikako se neće dogoditi da imamo s posla na groblje, već upravo i oni koji ulaze rano na tržište rada moći će, nakon 41 godine staža, ići u mirovinu i prije od  65 ili 67 godina", rekao je.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.