Hrvatske autoceste pozivaju na opreznu vožnju tijekom udarnog turističkog vikenda

Autoceste su najsigurniji oblik cestovne prometne infrastrukture, kaže profesor s Fakulteta prometnih znanosti Marko Ševrović, ali upozorava da vjerojatnost nesreća eksponencijalno raste s povećanjem brzine. Svako prekoračenje dopuštene brzine na autocestama na kojima je u pravilu ograničena na 130 kilometara na sat, uz nedržanje dovoljnog razmaka između vozila u slijedu povećava opasnost od prometnih nesreća s vrlo teškim posljedicama, kaže on.

Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Ministarstva unutarnjih poslova Josip Mataija također upozorava da je sigurnost cestovnog prometa od ključne važnosti zbog teških posljedica, odnosno gubitaka ljudskih života i velikih materijalnih šteta.

Najavljuje da će policija nastaviti provoditi pojačan nadzor prometa na cestama.

Direktor Hrvatskih autocesta Boris Huzjan ističe da sigurnost korisnika i svih sudionika u prometu na autocestama nema alternativu, dodavši da je, obzirom da je mreža autocesta najvećim dijelom izgrađena, ključno ulaganje u njeno održavanje i nova prometna rješenja.

"Značajniji projekt koji je u tijeku je rekonstrukcija sustava video nadzora i video detekcije incidentnih situacija", kaže Huzjan, a spominje i ojačavanje zaštitnih odbojnih ograda čiji je cilj smanjenje posljedica prometnih nesreća. To će po njegovim riječima biti jedna od najvećih investicija u sigurnost prometa.

Podsjeća da je Međunarodna cestovna federacija IRF, HAC-u prošle godine dodijelila priznanje za sigurnost u cestovnom prometu.

Krajem lipnja u medicinskom časopisu The Lancet objavljena je studija koja pokazuje da prometne nesreće svake godine odnesu gotovo 1,3 milijuna života, a više od 50 milijuna ljudi je ozlijeđeno ili onesposobljeno.

Da su prometne nesreće u Hrvatskoj značajan javnozdravstveni problem i vodeći uzrok smrti od ozljeda u dječjoj i mlađoj odrasloj dobi nedavno je upozorio Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Najčešći uzroci prometnih nesreća su brzina, umor, vožnja pod utjecajem alkohola te unatrag nekoliko godina "distrakcija", odnosno skretanje pažnje s vožnje, uglavnom zbog korištenja mobitela.