eurostat

Hrvatska zabilježila najveći pad nezaposlenosti u Europskoj uniji

Autor

Direktno.hr

Hrvatska je u ovogodišnjem srpnju zabilježila najveći pad stope nezaposlenosti na godišnjoj razini među članicama Europske unije (EU), no i dalje bilježi dvoznamenkaste stope nezaposlenosti, uz još četiri mediteranske zemlje, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata.

01.09.2017. u 07:44
Ispiši članak

U Hrvatskoj je u srpnju 2017. sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti skliznula na 10,6 posto, s revidiranih 10,7 posto u prethodnom mjesecu. Prethodno izvješće Eurostata pokazivalo je stopu od 10,6 posto u lipnju.

U srpnju je u Hrvatskoj bilo 189 tisuća nezaposlenih, oko tisuću manje nego u lipnju, pokazalo je izvješće statističkog ureda EU-a objavljeno u četvrtak. 

Time se na godišnjoj razini broj nezaposlenih smanjio za oko 52 tisuće, iz čega proizlazi da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj smanjena za 2,6 postotnih bodova u usporedbi sa srpnjem prošle godine, pokazalo je izvješće Eurostata.

Među zemljama s najvećim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini još se nalazi Španjolska, s padom za 2,5 postotnih bodova. a slijede Slovačka i Cipar, s padom stope nezaposlenosti za 2,4 odnosno 2,2 postotna boda.

U usporedbi s godinom ranije, pad stope nezaposlenosti bilježe sve zemlje članice EU-a čiji su podaci usporedivi u tom razdoblju, uz izuzetak Finske gdje je ostala nepromijenjena. 

Najviše stope nezaposlenosti u EU i dalje bilježi Grčka, u visini 21,7 posto u svibnju, i Španjolska, sa stopom nezaposlenosti u srpnju od 17,1 posto. Među zemljama s dvoznamenkastim stopama nezaposlenosti nalaze se još Italija, s 11,3 posto, i Cipar s 10,8 posto.

Na razini EU-a u cjelini stopa nezaposlenosti treći mjesec zaredom iznosi 7,7 posto, što je njezina najniža razina od prosinca 2008. godine. U eurozoni je na mjesečnoj razini ostala također nepromijenjena, na 9,1 posto, najnižim razinama ud veljače 2009.

U Eurostatu procjenjuju da je u EU u srpnju bilo 18,916 milijuna nezaposlenih, od čega 14,86 milijuna u eurozoni. Na mjesečnoj razini njihov je broj smanjen za 93 tisuće u EU a za 73 tisuće u eurozoni, dok je na godišnjoj u EU smanjen za 1,928 milijuna a u eurozoni za 1,309 milijuna.

Najniže stope nezaposlenosti među zemljama članicama i dalje bilježe Češka, od 2,9 posto, Njemačka, od 3,7 posto, i Malta, od 4,1 posto. 

Od zemalja EU-a u hrvatskom okruženju, Slovenija bilježi stopu nezaposlenosti od 7 posto, a Mađarska, od 4,3 posto u lipnju, pokazalo je Eurostatovo izvješće.

Stopa nezaposlenosti među mladima u EU stagnira

Stopa nezaposlenosti među mladima u dobi do 25 godina na razini EU-a zadržala se na 16,9 posto, dok je u eurozoni uvećana za 0,1 postotni bod, na 19,1 posto. U srpnju 2016. u EU je iznosila 18,7 posto a u eurozoni 20,8 posto. 

U EU je u srpnju zabilježeno 3,792 milijuna mladih nezaposlenih osoba, od čega 2,670 milijuna u eurozoni. Na godišnjoj razini njihov je broj u EU smanjen za 450 tisuća a u eurozoni za 272 tisuće.

Najniže stope nezaposlenosti mladih imala je Njemačka, od 6,5 posto, dok su najviše zabilježene u Grčkoj, od 44,4 posto u svibnju, a slijede Španjolska s 38,6 posto i Italija s 35,5 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti među mladima u drugom tromjesečju iznosila revidiranih 26,4 posto. Prema prethodnom mjesečnom izvješću Eurostata iznosila je 25,9 posto. 

Prema nedavno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj ostala je u srpnju nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, na 10,8 posto. To je njezina najniža razina od 2000. godine, od kada DZS prati ovaj pokazatelj

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.