Hrvatska ulaže u obranu, a zanemaruje znanost i istraživanje

Usporedbu izdvajanja proračunskoga novca u Hrvatskoj za obranu te za istraživanja i razvoj Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, problematizirao je u srijedu u priopćenju u kojemu je podsjetio da je "nova hrvatska Vlada u dokumentu Program Vlade RH za mandat 2016.-2020. navela da će "poduzeti mjere za povećanje izdvajanja za istraživanje i razvoj prema dva posto BDP-a".

"Slične najave mogli smo mnogo puta čuti posljednjih godina i nažalost najčešće su ostale puste riječi na papiru", navedeno je. U Sindikatu navode kako im je jasno da je svako javno izdvajanje u određenoj mjeri ograničeno kapacitetima javnih financija i da se iz godine u godinu "vodi bitka" za preraspodjelu koja  pokazuje političke prioritete.

Ako se pak usporede podatci o izdvajanju za znanost, odnosno istraživanje i razvoj te vojnu obranu u posljednjih deset godina onda, tvrde iz Sindikata, "možemo zaključiti kako je obrana u ovom slučaju bila politički prioritet, dok je znanost ostala debelo po strani".

Ulaganja u obranu stabilna, poražavajuća razina izdvajanja za istraživanja

Javno dostupni podatci Eurostata pokazuju kako je udio ulaganja u obranu u Hrvatskoj u posljednjih deset godina stabilan, a trenutačnih 1,3 posto BDP-a za vojnu obranu predstavlja više i od prosjeka EU i od prosjeka nama usporedivih tranzicijskih zemlja, odnosno deset novijih članica EU. U tim zemljama udio u promatranom razdoblju konstantno pada i prema posljednjim podacima iznosi 0,9 posto BDP-a. 

Nasuprot tomu, navedeno je, "u posljednjih 11 godina Hrvatska je osim Švedske, Finske i Luksemburga (koje izdvajaju bitno više od Hrvatske), jedina zemlja EU koja je smanjila ulaganja u istraživanje i razvoj". Od situacije u kojoj je Hrvatska u 2005. izdvajala više od prosjeka tranzicijskih zemalja došli smo u situaciju da je u 2015. prosjek tranzicijskih zemalja iznosio 1,23 posto BDP-a, a Hrvatska je izdvajala samo 0,85 posto BDP-a ili 2,85 milijarda kuna. Primjerice, Slovenija je u 2015. izdvojila 2,21 posto BDP-a, a Češka 1,95 posto BDP-a, a manje od Hrvatske u cijeloj EU za istraživanje i razvoj izdvajale su jedino Malta, Latvija, Rumunjska i Cipar.

Sindikat smatra kako je "zbog predsjedničkih izbora u SAD-u, te djelomično zbog rezolucije EU parlamenta kojom se poziva sve članice Unije da do 2025. podignu nivo proračunskih izdvajanja za obranu na dva posto BDP-a na tome valu zaplovio i naš politički vrh - ministar financija Zdravko Marić, premijer Andrej Plenković te predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović"". 

Ali, ustvrdio je Sindikat "o istraživanju i razvoju - muk - iako podatci pokazuju da tu stojimo kudikamo lošije nego po pitanju izdvajanja za vojnu obranu", a ulaganje u istraživanje i razvoj mora biti shvaćeno kao jedan od najbitnijih razvojnih elemenata ekonomije, ali i ukupnoga društva. S jačanjem ekonomije stvarat će se prilika i za modernizaciju i dodatna ulaganja u vojnu obranu. Obrnut redoslijed političkih prioriteta u trenutačnim  okolnostima više nije održiv i nije ga moguće racionalno argumentirati, upozorio je Sindikat znanosti i zaključio kako "važnost ulaganja u vojsku nije sporna, ali s obzirom na činjenicu da je Hrvatska članica EU i NATO-a, trebamo se pitati ima li opravdanja".