Hrvatska u prijavi inovacija zaostaje 17 puta za Europskom unijom

Hrvatska u prijavi međunarodnih zaštita patenata za Europskom unijom zaostaje 17 puta, što je porazno. Za razliku od nas, Europa je odavno prepoznala ulogu inovacija kao pokretača gospodarstva.

"Najbolji pokazatelj gdje se Hrvatska nalazi po inovacijskom sustavu vidi se u tome koliko Hrvatska ima PCT prijava, to znači međunarodnih zaštita patenata. Ako to usporedimo s Europskom unijom, mi za njima zaostajemo 17 puta. Hrvatska ima 6,6 prijava na milijun stanovnika, a Europa 111,6. Slovenija primjerice ima deset puta više", rekao nam je Marko Bubaš, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske.

Dodao je kako je riječ o puno ozbiljnijim prijavama od onih koje dolaze u Državni zavod za intelektualno vlasništvo, posebno od inovatora pojedinaca.

"Apsolutno je realno da inovacije budu pokretač gospodarstva. Cijeli zapadni svijet izgrađen je na inovacijama. Bilo koji drugi način nije moguć, inovacije su te koje izgrađuju gospodarstvo, osim ako imate ogromne zalihe nafte ili slično što Hrvatska nema. Gospodarstvo moramo izraditi na inovacijama i znanju, a svaka druga opcija znači stagnaciju i pad gospodarstva, što svakodnevno vidimo", rekao je ravnatelj Instituta Ruđer Bošković Tome Antičić.

Vlast je prema riječima stručnjaka prepoznala ovaj problem, ali prekasno.

"Trebamo primijeniti inovacijsku strategiju koju Vlada priprema, a prioritet te strategije je donošenje Zakona o inovacijama ostvarenim na radu i u svezi s radom, i to će bitno poboljšati uvjete za inovatore", kazao je Antičić.

Dodao je kako Zakon o radu sprečava fleksibilnost u tvrtkama, a za pokretanje inovacija potrebna je nova politika zapošljavanja i komercijalizacija, odnosno veća suradnja znanstvenika s tvrtkama. Iz tog razloga danas je potpisan sporazum između Instituta Ruđer Bošković i Udruge inovatora Hrvatske o dugoročnoj suradnji s ciljem zajedničkog djelovanja u području razvitka i komercijalizacije inovacija i unapređenja hrvatskog gospodarstva.

"Ruđer ima cijeli niz procesa koji u ovoj besparici ipak uspijeva raditi, kroz Ruđerov pravilnik za napredovanje vrednovanja patenata, a imamo i svakodnevne kontakte s hrvatskim tvrtkama gdje kucamo na njihova vrata i govorimo im kako možemo pomoći. To je dug proces, ali već sljedeće godine imat ćemo iskorake", rekao je Antičić.

No, stručnjaci ne prebacuju odgovornost samo na gospodarstvenike.

"Hrvatska debelo zaostaje za EU jer je u glavama znanstvenika do sada bilo bavljenje fundamentalnim istraživanjima i da stigne plaća. Ali kako je u zadnje vrijeme u gospodarstvu kriza osjetila se potreba i sada se to nekako zaokrenulo prema tome da moramo nešto učiniti jer smo tu na usluzi i gospodarstvu, a ne samo znanosti koja u jednom dijelu mora biti posvećena gospodarstvu", rekla je predsjednica Savjeta za gospodarstvo IRB-a Rozelindra Čoz-Rakovac.

Na Vladi je da u svojoj strategiji spriječi odlazak naših znanstvenika u Sloveniju, Austriju, Švicarsku i Njemačku, zemlje u kojima najčešće vide svoju budućnost.