Hrvatska sve bliže grčkom scenariju; ove godine moramo vratiti 23 milijarde

Kada se država zadnji put zaduživala, početkom srpnja ove godine, izdavanjem državnih obveznica u vrijednosti šest milijardi kuna, iz Ministarstva financija priopćeno je da će tako prikupljen novac biti u ''najvećem dijelu upotrijebljen za otplatu obveznica koje dospijevaju tijekom ove godine'', piše Slobodna Dalmacija.  Iz čega bi se moglo zaključiti da smo blizu grčkog ''načina zaduživanja''.

Važan je podatak da ove godine trebamo vratiti 23 milijarde kuna dugova, a da smo se u dosadašnjem dijelu godine ukupno zadužili 17 milijardi kuna samo izdavanjem državnih obveznica.

Javni dug Grčke, s druge strane, iznosi 170 posto BDP-a, procjenjuje se da će početkom iduće godine biti i dvostruko veći od BDP-a. Hrvatska je s dugom u visini 87 posto svog BDP-a u značajno boljem položaju od Grčke, mogla bi biti u još povoljnijem ako se aktualni trend rasta našeg BDP-a nastavi. Do grčkog strovaljivanja u predbankrotno stanje je i došlo zbog dramatičnog pada BDP-a od 25 posto, kada se uspoređuju podaci za 2008. i 2014.

Ekonomist Tihomir Domazet za Slobodnu Dalmaciju komentirao je 'kako smo previše opterećeni brojkama, poput udjela javnog duga u BDP-u, te se nikako ne možemo uhvatiti suštine, a to je kako smo se doveli u ovu situaciju.''

On napominje kako se države u pravilu nikada ne razdužuju do kraja i mnoge desetljećima imaju dug veći od BDP-a.

''Iako nema sumnje da nije isto imati veličinu duga od 70, 80 ili 110 posto BDP-a, neozbiljno je razmatrati dubinu problema ekonomije jedne zemlje samo na toj razini'', poručio je Domazet.

Prema sadašnjem stanju hrvatskoga javnog duga od 288 milijardi kuna, godišnje će za otplatu kredita sve do 2025. odlaziti prosječno 16 milijardi kuna.

Procjene Instituta za javne financije, davane, doduše, u uvjetima pada BDP-a, bile su da će osobito krizna za povrat dugova biti 2017., kada na naplatu dolaze državne obveznice u ukupnoj obvezi od čak 18 milijardi kuna.