Hrvatska stranka umirovljenika ogorčena radom Sabora: Ljudi moji, je li to moguće?

Priopćenje prenosimo u cijelosti.

"Matematika je egzaktna znanost uz iznimku statistike za koju se kaže da je skup netočnih podataka. Zbog toga smo se u ova teška i nažalost još teža vremena koja dolaze za umirovljenike pozabavili malo brojčanim pokazateljima vezanim uz rad saborskih zastupnika i ujedno budućih umirovljenika s povlaštenim mirovinama. Tako iz dostupnih podataka možemo vidjeti da Hrvatski sabor ove godine nije zasjedao tijekom:

- ljetne stanke od 15. srpnja do 15. rujna ili 62 dana,

- zimske stanke od 13. prosinca do 15. siječnja ili 33 dana

- uskrsnih blagdana od 07. travnja do 20. travnja ili 13 dana.

Uzmemo li u obzir neradne subote, nedjelje i blagdane tijekom godine Sabor ne zasjeda još 78 dana ili ukupno ove godine neće zasjedati 188, a zasjeda 177 dana. Treba napomenuti da je i tijekom radnih dana Sabornica uglavnom prazna što građane iritira, a poglavito kada čuju kolika su primanja i privilegije saborskih zastupnika.

Osobito su ogorčeni umirovljenici koji su godinama naporno radili, a sada primaju mirovine nedostojne za život čovjeka. Zbog toga gospođe i gospodo, Vi koji kreirate Zakone i za svoj rad odgovarate narodu, ako imate obraza morate drugačije razmišljati i promijeniti ponašanje. Za početak nemojte više za sabornicom iskazivati 'brigu' i vapaj zbog odlaska mladih i školovanih u svijet. Kao da oni nemaju pravo poput vas dostojno živjeti, a osobito pojedinaca koji su mirovinu 'zaradili' sjedeći u Saboru.

I na kraju još  malo matematike. Naime ako je prosječna neto plaća saborskog  zastupnika 17.000,00 kuna, godišnji primitak iznosi 204.000,00 kuna ili svakog radnog dana 1153 kuna. Uračunamo li naknade za odvojeni život, putne troškove, stanarinu i troškove za režije, dnevnice kao i brojne dodatne olakšice poput prijevoza vlakom ili avionom dolazimo praktički  do dnevnog iznosa koji je veći od prosječne mirovine!?

Svjesni smo pri tome da u ukupnom iznosu ovi troškovi nisu značajni u odnosu na troškove mirovinskog fonda ali osnovno je pitanje koji postavljaju svi naši sugrađani je li to pravedno, moralno ili na bilo koji drugi način sukladno civilizacijskim tekovinama? Uz ovaj detalj ili za nekoga sitnicu moramo još jednom ukazati i na diskriminaciju umirovljenika koji su stekli mirovinu po posebnim propisima, a to su uglavnom hrvatski branitelji.

Naime na njih se i nadalje primjenjuje tzv. krizni porez iz ere vlade Jadranke Kosor tako da veliki broj njih nije primio povišicu od 6,18 posto već znatno manje. Sve su tu primjeri nejednakosti i nepravde, a ona naše sugrađane najviše smeta. Zbog toga mi u Hrvatskoj stranci umirovljenika nastojimo i na ovaj način potaknuti ostale političke dionike u društvu na akciju i doprinos što pravednijem društvu koji bi nam svima trebao biti težnja", navode iz HSU-a.