Hrvatska se pridružila globalnom razgovoru o klimatskim izazovima

Uz predstavnike tijela državne i javne uprave te lokalne zajednice na skupu su sudjelovali gospodarstvenici, predstavnici stručnih institucija, nevladine udruge i drugi.

Cilj skupa je potaknuti dijalog o nastojanjima i dobrim praksama u borbi protiv klimatskih promjena.

Izraz "Talanoa dijalog" uveo je Fiji, domaćin 23. konferencije Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime stranaka. Talanoa je način na koji se pitanja razmatraju na otočju Fiji, a predstavlja angažman strana koji sadržava uključiv i transparentan dijalog.

"Klimatske promjene predstavljaju izazov za gospodarstvo i cjelokupno društvo, ali su i pozitivan poticaj koji poziva na zajedničko djelovanje. Za uspješno ostvarenje smanjenja emisija stakleničkih plinova i tranziciju na niskougljični razvoj nužna je suradnja znanosti, obrazovanja i poduzetništva, a s ciljem što bolje primjene eko-inovacija. Cilj nam je da ovaj oblik tranzicije u Hrvatskoj što prije istinski zaživi i stoga dajemo podršku svima koji u tome vide priliku za drugačiji i novi gospodarski rast i razvoj", istaknuo je pomoćnik ministra za klimatske aktivnosti Igor Čižmek.

"Talanoa dijalog" predstavlja globalni razgovor, s ciljem da se utvrdi koliko bi stranke morale smanjiti emisije kako bi se ostvario cilj globalnog ograničenja rasta temperature, do 2 stupnja Celzijusovih, odnosno 1,5 stupanj.

Značajnu ulogu u provedbi smanjenja emisija ima, između ostalih, i energetika.

Pomoćnik ministra za energetiku Domagoj Validžić podsjetio je kako je Hrvatska već pet godina dio europske obitelji te da aktivno sudjeluje u rješavanju  energetskih pitanja na razini Europske unije iz perspektive zakonodavnih prijedloga i pojedinih aktivnosti koje omogućuju osiguravanje diversifikacije izvora i sigurnosti opskrbe.

"U okviru Europske unije predstavljena je i Energetska unija koja nastoji građanima EU osigurati povoljnu, održivu i čistu energiju te je zbog toga Ministarstvo zaštite okoliša i energetike krenulo u izradu nove energetske strategije kojom će se osigurati da energija svim građanima bude održiva, zelena i povoljna", naglasio je Validžić.

Republika Hrvatska se aktivno priprema za ispunjenje obveza koje proizlaze iz Pariškog sporazuma. Izazovi Hrvatske su donošenje dviju važnih strategija - Strategije energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. i Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050.

U okviru ovog stručnog skupa razgovaralo se i o ciljevima održivog razvoja koji zahtijevaju istodoban i balansiran razvoj u nekoliko potpuno međuovisnih dimenzija: društvenoj, gospodarskoj, okolišnoj i političkoj.

Direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore (HGK) Marija Šćulac Domac naglasila je kako je izuzetno važno da je inicijativa osnivanja zajedničkog Povjerenstva za provedbu Ciljeva održivog razvoja (COR) u Hrvatskoj pokrenuta iz samoga gospodarstva.

"Republika Hrvatska, bez obzira na mali udio u međunarodnom kontekstu, može svojim primjerom, inicijativama i angažmanom gospodarskog sektora biti pokretač pozitivnih promjena u regiji", zaključila je Šćulac Domac.