Hrvatska prva u EU uspostavlja nezavisan nadzor postupanja policajaca prema migrantima

Još 30. listopada održana je videokonferencija uz predstavnike agencija EU, međunarodnih organizacija i stručnjaka na području azila u Hrvatskoj na kojoj su posloženi prvi elementi te se rad nastavlja, kažu iz MUP-a, iz kojeg su još jednom – a taj se krug optužbi i odgovora ponavlja ciklički u određenim razmacima – prisiljeni odgovarati na optužbe o lošem tretmanu migranata na vanjskih granicama Unije.

Povjerenica EK za unutarnje poslove Ylva Johansson najavila je kako će Hrvatskoj i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću uputiti pismo, a sad je poznat i njegov sadržaj. Hrvatska je, doznaje dnevnik, na pismo odgovorila još prošlog mjeseca navodeći argumentaciju na osam stranica.

Johansson u pismu pak spominje izvješća nevladinih organizacija s optužbama protiv hrvatske policije, no ne navodi ih imenom, te traži od Zagreba da joj pošalje broj optužbi koje su primili i što je po njima učinjeno. Traži dokaze da se istrage provode neovisno, detalje o istražnom postupku te bolju suradnju s pravobraniteljicom za ljudska prava.

Pitanje Hrvatske i optužbi za nelegalno postupanje s migrantima na vanjskim granicama tema je koja se povlači svako malo, gotovo uvijek u korelaciji s novim korakom u približavanju Hrvatske Schengenu.

Neovisni poznavatelji stanja s kojima je Večernji list razgovarao upućuju na dva motiva. Cilj kampanje blaćenja je, slažu se, spriječiti donošenje političke odluke o hrvatskom pristupanju Schengenu. No postoje i drugi razlozi, koji su puno prizemniji, primjerice novac.

Tako će neki istaknuti da je Komisija 2018. odobrila Hrvatskoj 6,7 milijuna eura hitne pomoći, u sklopu čega je i 300 tisuća eura za mehanizam nadzora policijskog postupanja.

Hrvatska je imala protokol s Crvenim križem i Hrvatskim pravnim centrom, koji je produljila na još godinu dana te su njihovi predstavnici nadgledali situaciju, a novac je usmjerila na tečajeve o ljudskim pravima u suradnji s Frontexom i Hrvatskim pravnim centrom. Dio udruga – a treba reći i to da na ovim područjima, pogotovo u BiH, djeluju i udruge čije države imaju izuzeća iz pitanja azila, kao što je Danska – ostaje kratkih rukava jer su očekivali dio tog novca, donosi Večernji list.