Hrvatska priprema 42 razvojna i strateška projekta koje namjerava financirati europskim sredstvima

Ministrica Žalac u utorak je u Bruxellesu na Odboru regija predstavila hrvatsko stajalište o prijedlogu Europske komisije o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021-2027. godine, u dijelu koji se odnosi na kohezijsku politiku iz koje se financiraju siromašnije regije. 

Ministrica je izrazila nadu da će već sljedeće godine biti gotov nacrt Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, koja će zamijeniti mnoštvo strategija koje sada postoje. U sklopu te strategije pripremit će se 42 strateška razvojna projekta.

"Mi smo jedina zemlja članica koja je već krenula s pripremom za sljedeće financijsko razdoblje. Kada utvrdimo naše prioritete, onda ćemo ih samo prepisati u naše operativne programe, jer ne želimo kasniti. Već sada započinjemo s pripremama 42 strateška projekta koje ćemo zajedno s našim županijama, gradovima i općinama definirati kao razvojne projekte", rekla je ministrica Žalac. Dodala je da će ti projekti sigurno obilježiti sljedeće sedmogodišnje financijsko razdoblje.

"Očekujem da će većina tih projekata biti posvećena stvaranju novih lanaca vrijednosti u svim sektorima", rekla je ministrica, dodajući kako smatra da će Hrvatska s jednom nacionalnom razvojnom strategijom, umjesto njih 200 koliko ih sada ima, u sljedećem financijskom razdoblju imati čistu situaciju u kojoj će se točno znati što su prioriteti, od kojih će sve ono što se ne bude moglo financirati europskim sredstvima, financirati iz domaćih izvora.

Ministrica je rekla da u ovom trenutku ne može kao primjer navesti nijedan projekt jer se tek krenulo u izradu Nacionalne razvojne strategije i definiranja ciljeva i vizije te će se o tome moći govoriti tek što se to obavi. "Na vrijeme smo krenuli. Sada ne mogu reći o kojim je točno projektima riječ", rekla je.

Europska komisija je 2. svibnja predložila novi, moderniji višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027., koji je u nominalnim iznosima nešto veći u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje 2014.-2020., ali s nešto manjim iznosima za kohezijsku politiku i poljoprivredu.

Ministrica Žalac je rekla da je prijedlog Komisije dobra podloga za raspravu, ali da se Hrvatska zauzima za zadržavanje iste razine financiranje kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike. Hrvatskoj također nije prihvatljivo povećanje nacionalnog udjela u sufinanciranju programa, kao ni prijedlog da se pravilo N+3, promijeni u pravilo N+2, što znači da bi za trošenje alociranih sredstava bilo ostavljene dvije umjesto tri godine nakon ugovaranja projekta.

 Kohezijska sredstava EU-a iznimno su važna za Hrvatsku. Primjerice, u razdoblju 2015-2017. udio kohezijskih sredstava u javnim investicijama u Hrvatskoj iznio je 80 posto, a na razini EU-a 8,5 posto.

Ministrica Žalac je rekla da će se Hrvatska snažno zalagati i za nastavak financiranja programa Europske teritorijalne suradnje te pojednostavljenje procedura i postupka provedbe, kako za korisnike tako i za upravljačke strukture u državama članicama.

Nikola Dobroslavić, voditelj hrvatskog izaslanstva u Odboru regija, koji je imenovan izvjestiteljem Odbora regija o prijedlogu proračuna, rekao je da nije dobro to što je predloženo smanjenje sredstava za koheziju i poljoprivredu.

"Kohezijska politika temeljna politika EU-a i od nje se nikako ne smije odustati i smanjivati je, a isto vrijedi i za poljoprivrednu politiku", rekao je Dobroslavić, dodajući da će tijekom izrade mišljenja o prijedlogu proračunskog okvira voditi razgovore sa svim dionicima i tek će onda moći reći konačni stav Odbora regija, savjetodavnog tijela Europske unije.

Ministrica Žalac sastala se s predsjednikom Europskog odbora regija Karlom-Heinzom Lambertzom i županom Nikolom Dobroslavićem, voditeljem hrvatskog izaslanstva u Europskom odboru regija, a predstavljanju stajališta prisustvovali su i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, Tonino Picula i Davor Škrlec.