VIŠE SE NEĆE MOĆI KUPITI
Hrvatska potpuno zabranjuje lagane plastične vrećice
Kako motivirati građane da se uključe u odvajanje otpada u svojim kućanstvima? Dobar motivator su računi, smatra doktorica znanosti Sanja Radović, načelnica sektora za održivo gospodarenje komunalnim otpadom pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
"Ako znam da će moj račun ovisiti o tome koliko otpada odvojim, onda ću biti jako motivirana. Ako to nije tako, bojim se da će većina građana reći: 'Neka netko drugi to za mene radi'", kazala je Radović u razgovoru za emisiju "Dobro jutro, Hrvatska".
Kad se radi o plastičnim vrećicama, Radović kaže kako razlikujemo tanke i vrlo tanke.
"Tanke vrećice za nošenje dobijete u dućanu ili kupite u blagajni, a vrlo tanke su one na povrću i voću, koje se trgaju sa rolice. Hrvatska već nekoliko godina ima naplatu tankih plastičnih vrećica, radi smanjenja potrošnje. Ono što ove godine donosi novi zakon o gospodarenju otpadom, koji je još uvijek u postupku, je potpuna zabrana laganih plastičnih vrećica – neće se više moći kupiti", priča Radović i napominje kako je nova mjera donesena jer posljednjih nekoliko godina ciljevi smanjenja otpada nisu postignuti. Umjesto plastičnih vrećica, preporuka je korištenje vlastitih platnenih vrećica.
Razdvajanje korisnih sirovina iz kućnog otpada izuzetno je važno za okoliš. Do 2017. godine ova problematika u Hrvatskoj nije bila do kraja regulirana, stoga je donesena uredba o gospodarenju komunalnim otpadom koja se odnosi na svako hrvatsko kućanstvo. Hrvatska, kaže Radović, mora ispuniti cilj smanjenja odlaganja otpada na odlagalištu, uredba je upravo zato i donijela promjenu u načinu naplate – koliko miješanog komunalnog otpada se baci, toliko će se i platiti.
"Sve ono što se godinama bacalo na odlagalište moramo zaboraviti – moramo povećati odvajanje i recikliranje otpada te smanjiti odlaganje otpada", napominje.
Građani, nastavlja, moraju znati što se zbiva s njihovim otpadom i zašto se od njih očekuje da ga odvajaju.
"Ovisi o vrsti otpada – u Hrvatskoj imamo tvrtke koje obrađuju i recikliraju papir, karton, staklo i plastiku. Kod plastike je to malo složenije, jer ovisi o vrsti plastike. Svaka vrsta otpada ima svog obrađivača i komunalne tvrtke moraju njima predati otpad odvojen po vrstama", kaže.
Predsjednica udruge 'Priroda za sve' Ana Rosandić kaže kako je korisno znati da se ostaci sirove hrane odvajaju u biootpad, dok se termički obrađena baca u miješani otpad. Čepovi od ambalaže drugačija su vrsta plastike od litrenih boca i 'najbezopasniji' oblik plastike, a mogu se reciklirati za, primjerice, izradu dječjih igračaka. Jednokratne maske trebale bi ići u infektivni otpad, no s obzirom da to građanima nije dostupno na kućnom pragu, mogu se odvojiti u miješani otpad.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.