Hrvatska odbacila optužbe da se miješa u unutarnja pitanja BiH

Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling nedavno su ocijenili nedopustivim da službeni Zagreb osporava izbor Željka Komšića za hrvatskog člana predsjedništva BiH koji je u listopadu pobijedio Dragana Čovića, dosadašnjeg člana državnog vrha i predsjednika najjače hrvatske stranke HDZ-a.

U Zagrebu osporavaju Komšićev legitimitet jer je glasovima Bošnjaka pobijedio Čovića za kojega je glasalo 80 posto Hrvata.

Odbacujući optužbe za miješanje u unutarnje stvari BiH, hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova (MVEP) ističe da ima obvezu pomno pratiti zbivanja u susjednoj zemlji.

"Za razliku od trojice bivših visokih predstavnika u BiH, Hrvatska se ne miješa u unutarnja pitanja BiH već ispunjava svoje međunarodne obveze, u potpunosti poštujući suverenitet i teritorijalni integritet BiH i njezin ustavni i pravni poredak", stoji u priopćenju MVEP-a.

"Nažalost, konstitutivni narodi, dijelom i zbog odluka nekih visokih predstavnika, trenutačno nisu jednakopravni što je razlog za ozbiljnu zabrinutost i što može štetiti funkcionalnosti i stabilnosti BiH", dodaje se.

Na Zrinjevcu kažu da je posljednji primjer neravnopravnosti to što je hrvatski član državnog vrha po treći put izabran pretežno glasovima pripadnika bošnjačkog naroda.

"Dakle, za razliku od ostala dva konstitutivna naroda, Hrvati ponovo nemaju svog legitimnog predstavnika u predsjedništvu BiH, premda je jedan kandidat dobio preko 80% njihovih glasova, već je za njihovog predstavnika izabran kandidat koji je dobio veću potporu, ali u krajevima gdje je broj hrvatskih birača zanemariv", ističe ministarstvo.

U MVEP-u kažu da će iduća prilika za testiranje vladavine prava biti formiranje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, s obzirom na to da je ustavni sud BiH poništio neke odredbe izbornog zakona baš zato što nisu osiguravale legitimnu i proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda u tome tijelu.

"Zato je sada izuzetno važno da nadležne institucije u cijelosti poštuju odluku ustavnog suda i osiguraju proporcionalnu i legitimnu zastupljenost u tom visokom domu. Svako drukčije rješenje bilo bi teška povreda vladavine prava i negiranje Daytonskog mirovnog sporazuma s vrlo negativnim posljedicama", upozorava službeni Zagreb.

U pismu šefici europske diplomacije i ministrima vanjskih poslova EU-a, trojica bivših visokih predstavnika u BiH ustvrdili su da je izbor Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju  izabrati vlastite etničke skupine.

"Miješaju izborni zakon s pitanjem izbora članova predsjedništva, a to je ogromna laž s kojom u BiH kreiraju propagandu protiv gospodina Komšića", rekao je Schwarz-Schilling televiziji N1.

Njemački političar je pojasnio da su se bivši visoki predstavnici na pismo odlučili s ciljem da "zaustave diplomatsku ofenzivu Hrvatske" i optužio hrvatske dužnosnike da "lažu" kada opisuju stanje u susjednoj državi.

Više hrvatskih gradova u BiH je Komšića nakon izbora proglasilo nepoželjnom osobom, ne priznajući legitimitet političaru koji je najavio da će na svojoj dužnosti predstavljati sve građane BiH, a ne samo Hrvate.