NESLUŽBENO
Hrvatska navodno ispunila sve uvjete za ulazak u Schengen
Iz Europske komisije Hrvatskoj stigle su – zasad još neslužbene – informacije kako je Hrvatska ispunila sve tehničke uvjete za pristup schengenskom prostoru, doznaje se iz diplomatskih izvora. Iz Komisije su u Zagreb stigle naznake da će evaluacija i posljednjeg od osam poglavlja schengenske pravne stečevine proći u redu.
Kako Komisija uskoro prekida rad i odlazi na godišnji odmor, službena se potvrda Hrvatske spremnosti očekuje najvjerojatnije u prvoj polovici rujna. Time je Hrvatska, prije svega MUP, završila iznimno opsežan i dugotrajan postupak prilagodbe i ispunjavanje tehničkih uvjeta za ulazak u schengenski prostor.
Političko polje
No da bi se zaista i ušlo u Schengen, loptica se prebacuje na političko polje jer tu odluku mora odobriti Vijeće EU, odnosno sve njezine članice. Hrvatski ulazak u Schengen jedan je od prioriteta hrvatske vanjske politike, na čemu se paralelno radi na političkom i tehničkoj razini. Premijer Plenković postavio je za cilj da Hrvatska uđe u Schengenski prostor do 2020. godine, odnosno do hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, javlja Večernji list.
Na tehničkim kriterijima radilo se godinama i mnoge su vlade do sad to pokušavale završiti. Čak su se i 2016. tražila produljenja rokova kako ne bi propali deseci milijuna kuna iz tzv. schengenskog instrumenta. Naime, za ispunjavanje standarda u nadzoru vanjske granice EU je Hrvatskoj stavila na raspolaganje 120 milijuna eura, no novac nije bio utrošen do predviđenog roka pa ga je Komisija produljila za godinu dana. Evaluacije spremnosti radila se na osam poglavlja schengenske pravne stečevine.
Hrvatska je još 13. ožujka 2015. poslala formalnu deklaraciju o spremnosti za početak evaluacije. Prvi postupci odrađeni su na terenu u veljači 2016. u području zaštite podataka. Ostala poglavlja – zajednička vizna politika, povrat i ponovni prihvat, schengenski informacijski sustav, policijska suradnja, vatreno oružje – već su dobila zelena svjetla, a sada će to dobiti i poglavlje o upravljanju vanjskih granicama.
Naime, za ispunjavanje standarda u nadzoru vanjske granice EU je Hrvatskoj stavila na raspolaganje 120 milijuna eura, no novac nije bio utrošen do predviđenog roka pa ga je Komisija produljila za godinu dana. Evaluacije spremnosti radila se na osam poglavlja schengenske pravne stečevine. Hrvatska je još 13. ožujka 2015. poslala formalnu deklaraciju o spremnosti za početak evaluacije. Prvi postupci odrađeni su na terenu u veljači 2016. u području zaštite podataka.
Ostala poglavlja – zajednička vizna politika, povrat i ponovni prihvat, schengenski informacijski sustav, policijska suradnja, vatreno oružje – već su dobila zelena svjetla, a sada će to dobiti i poglavlje o upravljanju vanjskih granicama.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.