Hrvatska na razminiranje potrošila 5,5 milijardi kuna, 2017. godina prva bez minskih žrtava

Početkom prošle godine minski sumnjivo područje prostiralo se u devet županija, na 447 kilometara četvornih i bilo obilježeno s oko 14 tisuća oznaka, izvijestio je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić.

Plan protuminskog djelovanja za prošlu godinu nije izvršen, od predviđenih 58,3 kilometra četvornih, razminirano je 36,5, od osiguranih 505 milijuna, potrošeno je 347 milijuna kuna. Kasniji početak razminiranja proračunskim sredstvima, promjena metodologije izračuna razminirane površine, neki su od razloga, objasnio je državni tajnik.

Obavljen je ogroman dio posla, no minski problem još postoji, istaknuo je Katić navodeći da je cilj Hrvatske da se se razminiranje obavi u što kraćem roku, te da se uz domaća sredstva u što većoj mjeri koriste sredstva iz europskih fondova.

Preostaje razminirati 405 kilometara četvornih

Za razminirati je preostalo oko 405 kilometra četvornih što se neće moći napraviti do 1. ožujka 2019., pa je Vlada predložila da se rok za konačno razminiranje produži za sedam godina, na 1. ožujka 2026.

Tempom razminiranja i procesima u tom poslu, oporba nije zadovoljna.

Svake se godine troši sve više novca, čisti sve manje prostora i pronalazi sve manje mina, lani samo 1300, konstatira Branimir Bunjac (ŽZ) i dodaje kako je nevjerojatno da se čiste i minski sumnjiva polja. Netko u uredu procijeni neko područje miniskim sumnjivim, izlazi poritotehničar, da bi se otkrilo da tamo nema ni jedne mine, kaže zastupnik i dodaje da na 28 pregledanih područja nije pronađena ni jedna mina.

Bunjac tvrdi da su neke afričke zemlje puno efikasnije u razminiranju od Hrvatske, a nemaju sredstva EU, niti su bogate kao Hrvatska. Mozambik je u 20 godina očistio zemlju od mina, ovakvim tempom, Hrvatskoj bi za to trebalo 150 godina, tvrdi.

Dosadašnjim tempom, minimalno će trebati 13 godina da Hrvatska bude razminiranja, a ako ne bude sredstava iz EU, to će onda trajati tko zna koliko godina, izračunao je Ranko Ostojić (SDP) držeći da podaci upućuju da je netko zainteresiran da razminiranje bude dobar biznis, da se Hrvatska tako skoro ne očisti od mina.

Glavni zaključak Izvješća treba biti novi program razminiranja i financiranja koji će biti realan, ali ambiciozan, kaže Vesna Pusić (Glas), koja pita i zašto je lani na razminiranju bilo angažirano 40 različitih tvrtki, tumačeći da je u tim okolnostima teško držati ujednačenu kvalitetu.