DRUGI MEĐUNARODNI ENERGETSKI FORUM

Hrvatska može postati snažno energetsko čvorište Europe

Autor

mo

U organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije u Splitu je održan Drugi međunarodni energetski forum "Europska unija – Euroazija: Geopolitičke energetske perspektive“. 

28.09.2018. u 22:27
Ispiši članak

Na Forumu su se okupili članovi akademske zajednice, predstavnici ministarstava i Hrvatske gospodarske komore (HGK), domaći i inozemni stručnjaci za energetiku, predstavnici naftnih kompanija te financijskih korporacija i poduzetnika, a s ciljem uspostavljanja novih znanstvenih i poslovnih kontakata, organizacije rasprave o mogućnostima ulaganja, poticanja suradnje i dogovaranja poslova.  

Forum je fokusiran na energetski potencijal Euroazije i njezin utjecaj na interese EU, s posebnim osvrtom na kaspijsku regiju u kojoj su značajni energetski igrači "nove velike geopolitičke igre" Azerbajdžan i Kazahstan.

Euroazija je danas jedna jedna od dinamičnijih regija na svijetu, u kojoj živi 75% svjetske populacije. Upravo ona u današnjem policentričnom globaliziranom svijetu ulazi kao snažan igrač koji raspolaže s tri četvrtine svjetskih izvora energenata i ostvaruje više od 60% svjetskog BDP-a.

No. upravo na ovom prostoru nalazi se i šest najvećih potrošača vojne opreme i naoružanja, od kojih su Rusija i Kina ozbiljni natjecatelji za primat na globalnoj sceni. 

Panelisti su razgovarali i o geopolitičkom položaju Hrvatske u tom novom svijetu te o njenom potencijalu kao mogućeg europskog energetskog čvorišta, poslavši poruku da Hrvatska može postati važno europsko energetsko čvorište  

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike zadužen za energetiku Ivo Milatić obraćajući se sudionicima skupa rekao je da Hrvatska može postati važno čvorište na energetskoj karti Europe.

Naglasio je važnost Jadransko-jonskog plinovoda jer "tim plinovodom Hrvatska postaje kanal za promicanje širih energetskih interesa Europske unije prema trećim zemljama". 

Anđelko Milardović ocijenio je kako valja promisliti o položaju Hrvatske u velikom preslagivanju današnjeg policentričnog globalnog svijeta.

"U previranjima i sukobima stoje interesi vezani za energetiku, koja se pojavljuje kao bitan sadržaj i meta politike, geopolitike i geoekonomije. Hrana, voda i energetika bitne su sastavnice svake nacionalne državne strategije," istaknuo je Milardović. 

Skupu se obratio i veleposlanik Ruske Federacije NJ.E. Anvar Azimov koji je kritizirao odnos Zapada pod utjecajem Washingtona i Europske unije prema Rusiji.

Veleposlanik je naglasio kako su Europa i Azija logični partneri te je "strateški zadatak Rusije povratiti strateški odnos s Europskom unijom," a taj proces je, kako je poručio, neizbježan.

"Europska unija neće moći preživjeti bez pomoći Rusije i Azijskih zemalja," smatra Azimov.

Azimov je istaknuo kako Rusija nema prigovora što se zemlje jugoistoka Europe, među kojima i Srbija, žele priključiti Europskoj uniji. Pri tomu je kazao kako "Rusija nikad neće napustiti to područje," rekavši kako je kroz povijest Rusija "spasila taj prostor."

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović pismom je podržala održavanje Drugog međunarodnog energetsko-bankarskog foruma.

U njemu je istaknula kako je energetika važna za gospodarski rast, društveni razvoj i političku stabilnost. 

“Napose me raduje što o energetici raspravljate u širem kontekstu povezivanja Europe i Euroazije - nekad jedinstvenog prostora, a i danas područja na kojim je teško odrediti granicu. Republika Hrvatska upravo u tom prostoru nalazi svoj interes", istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović.

Istaknula je i kako je kao jedno od budućih energetskih plinskih čvorišta, Hrvatska "iznimno zainteresirana za energetsku suradnju s euroazijskim zemljama te će uskoro otvoriti veleposlanstvo u Azerbajdžanu, kavkasko-kaspijskoj državi poznatoj po naftnom bogatstvu".

“Hrvatska želi postati dobavljač plina za srednju Europu preko Jonsko-jadranskog plinovoda te da bi LNG terminal na otoku Krku mogao biti ulazna točka za azerbajdžanski plin na energetsko tržište srednje i jugoistočne Europe.

Oba ova projekta - Jonsko-jadranski plinovod i LNG terminal - kojim će se povezati energetska infrastruktura srednje i istočne Europe te europskog jugoistoka, uživaju nepodijeljenu potporu svih država članica Europske unije.

Tim projektima Hrvatska svoj geostrateški položaj stavlja u funkciju razvoja Europske unije te ostvaruje svoje potencijale, a to su: novi izvori energenata, novi dobavljači i pravci kako bi se osigurala sigurnost i energetska neovisnost", istaknula je Grabar-Kitarović.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.