Hrvatska kontrola zračne plovidbe: Uprava je do sada prihvatila 33 zahtjeva HSSKL-a

"Svo vrijeme kolektivnih pregovora Uprava je bila maksimalno konstruktivna ...te je prihvatila sve zahtjeve koje je bilo moguće prihvatiti bez ugrožavanja normalnog odvijanja svih operativnih procesa u HKZP-u", izvijestili su iz HKZP-a.

Kao primjer naveli su povećan broj dana godišnjeg odmora koji može iznositi i preko 35 radnih dana godišnje te dodatno povećanje broja dana rekreacijskog odmora kontrolora zračnog prometa na 15 kalendarskih dana, od kojih se sedam dana odnosi na program zbrinjavanja stresa koje financira poslodavac u hotelima i brojnim popratnim uslugama (npr. sistematski pregled i dr.), uvođenje dodatnih dana plaćenog dopusta, ukidanje smanjenja plaće za vrijeme privremenog prestanka valjanosti ovlaštenja i posebnih ovlasti itd.

Dodatno, Uprava je ponudila sindikatima i vrlo mjerljiva povećanje materijalnih prava svih radnika HKZP-a, točnije: povećanje plaće svim radnicima u visini od pet posto, dodatno povećanje plaće svim kontrolorima zračnog prometa od dva posto (dakle ukupno sedam posto), povećanje iznosa regresa na iznos od 7000 kuna neto, povećanje iznosa naknade za trošak prijevoza do 1500 kuna neto, povećanje iznosa jubilarnih nagrada za 50 posto - u rasponu od 6000 do 33.000 kuna neto.

Sindikat djelatnika HKZP-a je, kao drugi reprezentativni sindikat koji je sudjelovao u pregovorima, prihvatio tu ponudu Uprave i potpisao Kolektivni ugovor. Nažalost, HSSKL je odbio ponudu Uprave i prvo prekinuo postupak kolektivnih pregovora i najavio štrajk, a potom prekinuo i postupak mirenja koji se provodio sukladno zakonskoj obvezi prije provedbe štrajka, izvijestili su iz HKZP-a.

Ustvrdili su i da su povećanja materijalnih prava radnika koja je ponudila Uprava rezultat su stvarnih financijskih mogućnosti HKZP-a te su izrazili žaljenje zbog najave štrajka.

Iz HKZP-a su također naveli kako se okvirno se procjenjuje da će najavljenim štrajkom kontrolora zračnog prometa biti izravno pogođeno oko 400.000 putnika dnevno, dijelom kroz nerealizirane prelete kroz zračni prostor Republike Hrvatske, dijelom kroz otkazana slijetanja i polijetanja na hrvatske zračne luke.

Financijski učinak je također značajan u kontekstu pružanja usluga manjem broju letova u zračnom prostoru Republike Hrvatske. Uzimajući u obzir gore navedeno, ukupni potencijalni gubitak prihoda po danu štrajka iznosi oko 2,3 milijuna kuna, stoji, uz ostalo, u priopćenju.