jovićeva dijagnoza
Hrvatska blokira Srbiju 'jer su nas zlostavljali pa ćemo mi druge'
Ističući da su na aktualnu političku situaciju u Hrvatskoj utjecale dugotrajne podjele u društvu, Jović je, u intervjuu za RTS, rekao da je "neraspoloženje javnosti prema sadašnjoj vladi prilično veliko i sve veće", ali i da svi na političkoj sceni pokušavaju izbjeći održavanje novih izbora.
"Prije svega, nitko nije siguran da bi dobio većinu, a vjerojatno bi i nakon tih novih izbora bilo vrlo teško formirati vladu zato što su neke podjele koje u Hrvatskoj postoje dugotrajne i ne ovise o ponašanju vlade, već imaju vezu s identitetskim razlikama koje su u Hrvatskoj sve veće nakon što je ušla u EU", istaknuo je Jović.
Istodobno, aktualnu blokadu Hrvatske u otvaranju pregovaračkih poglavlja Srbije s EU, Jović je nazvao 'sindromom' djeteta koje je zlostavljano.
"Ja mislim da se tu pojavljuje sindrom zlostavljanog djeteta. Zemlje koje su imale velike frustracije kad su ulazile u EU, a Hrvatska je bila u toj poziciji jer je njezin suverenitet bio doveden u pitanje, čim uđu u EU počinju se ponašati jednako tako prema drugima. Nekad mi se čini da ulazak u EU za nacionaliste ima smisla samo zato da bi oni to mogli raditi drugima", kaže Jović, ocjenjujući da bi se "vjerojatno tako ponašala i Srbija" da su stvari drukčije.
"I Srbija bi, da je u poziciji Hrvatske, a da je Hrvatska kandidat, vjerojatno postavljala uvjete i blokirala. Druga je stvar je li sadašnja blokada u interesu Hrvatske jer se ovdje Hrvatska ne suprotstavlja samo Srbiji, već se suprotstavlja i volji drugih 27 članica EU", rekao je Jović, podsjetivši kako je prošla Slovenija nakon višemjesečnog postavljanja uvjeta Hrvatkoj.
"Kad je to radila Hrvatskoj, Slovenija je izdržala samo deset mjeseci i morala se povući na vrlo ponižavajući način. Mislim da je za hrvatsku politiku kontraproduktivno to što radi Srbiji jer je vrlo vjerojatno da neće izdržati pritisak drugih zemalja koje žele otvaranje poglavlja", rekao je Jović za RTS.
Komentirajući trenutačnu poziciju vođe HDZ-a i prvog potpredsjednika hrvatske vlade Tomislav Karamarka, koji se našao u središtu pozornosti zbog poslovanja njegove supruge s mađarskim MOL-om, s kojim je Hrvatska u sporu zbog INE, Jović je je Karamarkovu situaciju ocijenio 'veoma teškom' za jednog političara.
"Mislim da on može 'preživjeti' samo tako da stalno upozorava hrvatsku javnost na neke prijetnje i opasnosti, da kroatizira hrvatsku politiku i nameće teme u kojima je HDZ jedino dobar, a to su teme rata", rekao je Jović, ustvrdivši kako "Karamarko ne dopušta da se od tog rata odmaknemo".
Jović je ukazao i na podijeljenost hrvatskog društva glede povijesti i protivljenje hrvatske javnosti pokušajima revizije povijesti i relativiziranju ustaških zločina.
"Treba imati na umu da je Hrvatska podijeljena zemlja. Mediji i civilno društvo su na braniku tih demokratkih i civilizacijskih vrijednosti koje se poistovjećuju s antifašizmom i antiustaštvom", istaknuo je Jović sugerirajući kako "treba kritički preispitati i socijalističke mitove iz doba Jugoslavije i nacionalističke mitove iz doba Franje Tuđmana".
"Ali, ako se radi o tome da bi se rehabilitirala esktremna nacionalistička ustaška i fašistička politika, to je onda je velik politički problem na koji ogromna većina u Hrvatskoj ne pristaje", naglasio je za Radio-televiziju Srbije profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Dejan Jović.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.