Hrvati u iseljeništvu obeshrabreni su lošom slikom naše zemlje u medijima

U raspravi na Pantovčaku, uz predsjednicu Republike sudjeluju predstavnici resornih ministarstava i drugih nadležnih institucija te mnogi mladi povratnici iz iseljeništva koji žive, rade ili se školuju u Hrvatskoj. Pozdravni govor predsjednice prenosimo u cijelosti.

"Pozdravljam vas i želim dobrodošlicu na drugom u nizu okruglih stolova moga Vijeća mladih: 'Biti mladi povratnik i živjeti u Hrvatskoj', koji smo posvetili jednom od najvažnijih demografskih pitanja, problematici povratnika koji se iz iseljeništva vraćaju u Domovinu.

Ova dobrodošlica nije samo simbolična. Danas, kada otvaram vrata svojega Ureda svim našim iseljenicima koji su u ljetnom posjetu svojoj Domovini upravo u našem glavnom gradu, želimo jasno poručiti da su se doista vratili kući. No, s druge strane simbolike, želimo doista posvetiti dužno poštovanje i pozornost našim iseljenicima. Ovim okruglim stolom želimo ukazati ponajprije na pozitivne primjere brojnih mogućnosti za povratak naših mladih iseljenika, ali i upozoriti na teškoće i zapreke na koje nailaze u sustavu za vrijeme prilagodbe životu u Hrvatskoj.

Na svojim putovanjima u inozemstvo nikada ne propuštam susrete s iseljenim Hrvatima, pogotovo mladima i zato već duže vrijeme želim upozoriti na njihove probleme, želje i planove povratka, poteškoće, ali i pozitivna iskustva. Nije tajna kako se mnogi mladi Hrvati  u iseljeništvu osjećaju  zanemareni i kako su, jednako kao i njihovi roditelji, rastuženi i obeshrabreni iznimno depresivnom i lošom slikom naše zemlje koja se često plasira u medijima.

Ovim okruglim stolom želimo vratiti optimizam, no ponajprije osnažiti dijalog između povratnika i nas takozvanih starosjedilaca, ojačati kontakte povratnika u dijalogu s resornim institucijama Republike Hrvatske koje im mogu ponuditi pomoć i rješavati njihove teškoće u susretu s drukčijim sustavom pri rješavanju mnogih zapreka za njihov povratak, pri čemu najčešće glavnu ulogu igra jezična barijera.

Premda Republika Hrvatska preko svoga Državnoga ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, sa svojim uredom dobrodošlice i Hrvatske Matice iseljenika, te resornih ministarstava i ostalih institucija pomaže našim iseljenicima u sklopu raznih fondova i programa, činjenica je da se naša dijaspora, pogotovo naši mladi u inozemstvu, bez obzira na svoju veliku želju, teško odlučuju na povratak.

Nije potrebno posebno isticati kako je svaki pojedini iseljenik koji se vrati u Domovinu izniman dobitak za Hrvatsku, iz koje se posljednjih godina sve više iseljuje. Nije potrebno ni posebno upozoravati kako svaki pojedini povratnik zaslužuje svu moguću pomoć nadležnih institucija, ponajprije lokalne zajednice, kako bi se što prije integrirao ne samo u gospodarski nego i u društveni život Hrvatske.

Tu smo pomoć dužni pružati našim iseljenicima – potencijalnim povratnicima, ne samo zato što je iseljeništvo imalo ključnu ulogu u pomaganju Domovini kroz cijelu povijest, a pogotovo u našem obrambenom Domovinskom ratu. Tu im pomoć moramo pružiti jer su iznimno potrebni našem društvu kako bismo zajednički stvarali bolji standard i životne uvjete u budućnosti.

S posebnim nagradama i međunarodnim priznanjima, na svim područjima života, naši mladi iseljenici stječu ugled na svim kontinentima. Postaju ugledni znanstvenici, informatičari, bankari i poduzetnici, umjetnici ili sportaši. No naša im je sloga i solidarnost potrebna kako bi vazda ponosno promicali vrijednosti i ljepote svoje zemlje, kako bi uvijek osjećali ponos na svoj identitet, na svoju Domovinu.

Stoga je cilj ovog okruglog stola postaviti reflektore na povratnike, no nikako isključivo na negativna iskustva njihove prilagodbe i prelaska iz orbite iseljeništva u potpuno drukčiji svemir željenog povratka u Domovinu. Namjera ovog okruglog stola je potaknuti dijalog u javnosti, u medijima, kako u iseljeništvu, tako i u zemlji, o prijedlozima konkretnih mjera koje je nužno provesti, a koje bi pridonijele rješavanju i akutnih i kroničnih problema, te tako mladim povratnicima vratile povjerenje u sustav i motivirale za ostanak u domovini.

Pozivam državne tajnike ministarstava i predstavnike ostalih pozvanih državnih institucija da se nakon izlaganja iskustava naših mladih povratnika, uključe u raspravu svojim prijedlozima, kao i podsjećanjem na već poduzete mjere", rekla je Grabar-Kitarović, prenosi RTL.

Birokracija, papirologija, nelogični propisi...

Na skupu su djeca hrvatskih iseljenika govorila o svojim iskustvima pri povratku u domovinu svojih roditelja rekavši kako uglavnom imaju pozitivna iskustva, iako ima prilagodba nije bila baš laka, a najveći im je problem bio nedovoljno poznavanje jezika.

Među njima je i Kristijan Hrgetić iz Venezuele koji je upozorio na problem birokracije i papirologije, zbog čega mnogi odustaju od povratka, kao i na zastarjelost pojedinih dijelova obrazovnog programa. 

David Grašić, liječnik iz Kanade, kazao je kako liječnici odlaze iz Hrvatske zbog niskih plaća pa, iako više novca ne donosi uvijek sreću, preporučio je da se liječnicima daju poticaji kakve imaju druge zemlje. 

Poduzetnice iz Australije Korana Bučić i Marija Mustapić, koje su u Splitu otvorile hostel i restoran, upozorile su na probleme i izgubljeno vrijeme pri pokretanju posla zbog nelogičnih propisa, zbog kojih se poduzetnici teško odlučuju na ulaganje.

Eugene Brčić Jones, koji je u Hrvatsku iz Australije došao još za vrijeme Domovinskog rata i radio kako prevoditelj, sada se vraća zajedno s obitelji i smatra da je potrebna pozitivna diskriminacija povratnika kroz, primjerice, porezne olakšice.

Stjepan Blažević, povratnik iz Argentine , kazao je kako povratak nije bio bio lak , ali ni težak i da je povratkom u Hrvatsku postao ono što je oduvijek i bio - Hrvat. Smatra kako je potrebno naseliti otoke, Slavoniju i Liku, ispitati potrebe iseljenika i dati im ponudu, te se zauzeo za osnivanje iseljeničke banke.

Predstavnici državnih ureda i ministarstava iznijeli su mjere kojima nastoje pomoći pri školovanje i zapošljavanju povratnika.

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Zdravka Bušić poručila je povratnicima da pozovu što više iseljenika na povratak u Hrvatsku, da je obogate svojim znanjem i iskustvom. Državni tajnik u Ministarstvu za demografiju obitelj, mlade i socijalnu politiku Marin Strmota upozorio je na probleme postojanja useljeničke politike, a državna tajnica Ministarstva rada Majda Burić podsjetila je na projekte aktivne politike zapošljavanja.