Hrvati su u svakodnevicu utkali posebnosti kojima nas hvali EU: U jednome rušimo rekord

Pokojni zagrebački sveučilišni profesor Eduard Kale svojedobno je izdvojio pet vrednota koje su Hrvati tijekom cijele svoje povijesti uspjeli sačuvati. Tako je kao prvu vrednotu naveo domoljublje jer se samo zahvaljujući toj činjenici hrvatski narod uspio održati u okrutnoj povijesti. Jedna od naših odlika je i žrtvovanje.

Iako je Kristov misterij i kult križa bitno obilježje kršćanstva, vrednota žrtvovanja za drugoga i domovinu, kult žrtve i simbol križa nisu toliko naglašeni i gotovo sveprisutni ni u jednom narodu kao hrvatskom. Zbog ratova i smrti kojima su Hrvati bili izloženi, ponajprije muškarci, želja za opstankom okrenula se ženi majci, pa je ljubav prema majci uzdignuta u jednu od temeljnih vrednota u Hrvata.

Istodobno, ta se vrednota u Hrvata vezala uz kršćanski kult Majke Božje. Kale je istaknuo i ispomoć kao jednu od vrlina. Skrb o pripadnicima zajednice pretpostavlja se kao temeljni ćudoredni poziv pripadnika, briga za opstanak i boljitak zajednice). Pravednost kao vrednota u Hrvata je uočljiva još u ranom donošenju brojnih zakonika i statuta, u mnogim književnim djelima, u pravaškoj ideologiji…).

FOTO: Bozidar Vukicevic/CROPIX

Kao vrednota se vrlo često naglašava i međusobna ispomoć

Kale je naglasio kako su neke od spomenutih vrednota svojstvene i drugim narodima, međutim Hrvati su ih usvojili kao svoje i ugradili u svoju svakodnevicu. Osim žrtvovanja za prijatelje, obitelj i svoj narod, kao vrednota se vrlo često naglašava i međusobna ispomoć kako u ratu tako i u miru. Pritom se podjednako radi o pomaganju pripadnicima vlastite zajednice ili bilo kojem strancu koji se zatekne u ovoj zemlji. Definitivno se možete osloniti na Hrvate kad je najteže.

Primjerice, tijekom rata u Bosni i Hercegovini u svoje hotele, kuće i prihvatilišta primili su više od 600.000 tamošnjih izbjeglica, većinom Bošnjaka. Nažalost ta činjenica se brzo zaboravila, a mnogi koji su uživali blagodati hrvatskoga gostoprimstva te humanitarne i vojne pomoći olako se nabacuju tvrdnjama kako je Hrvatska bila agresor u BiH. Zanimljivo je kako osamdesetak hrvatskih misionara i misionarki djeluje među najsiromašnijima u tridesetak država svijeta, dajući sebe za druge kao najljepši iskaz kršćanske ljubavi.

Jedan od najbližih suradnika svete Majke Terezije u Indiji bio je hrvatski svećenik Ante Gabrić koji je nakon pedeset godina služenja najpotrebitijih umro 1988. i sahranjen je pod palmama nadomak bengalske džungle u Maria Polliju. Malo je poznato da je ta dobročiniteljica i dobitnica Nobelove nagrade za mir, koja se školovala u Zagrebu, bolje govorila hrvatski nego materinski albanski jezik te je uz indijsku, vatikansku i albansku imala i hrvatsku putovnicu.

FOTO: Maja Zlatevska/CROPIX

U jednome je Hrvatska rekorder u EU

Nažalost, neki su hrvatski redovnici svoju požrtvovnost platili i životom, poput misionara fra Vjeke Ćurića, ubijenoga je u Ruandi 1998. nakon što je spasio tisuće civila od genocida ili časne sestre i misionarke Lukrecije Mamić iz Družbe službenica milosrđa koja je ubijena 2011. u Burundiju gdje je pomagala neuhranjene i oboljele od AIDS-a. Također, Eurostat, statistička agencija Europske unije, prepoznaje hrvatsku požrtvovnost i spremnost darivanja onoga najvrednijeg što imamo za druge.

Naime, zatražite li po čemu je Hrvatska posebnija od svih drugih članica EU-a, doznat ćete kako je Hrvatska europski rekorder te jedna od vodećih država svijeta po broju doniranih i transplantiranih organa na milijun stanovnika. Prema ishodima transplantacija, prva je u svijetu po broju transplantiranih bubrega i jetara na milijun stanovnika, a druga po broju transplantiranih srca u svijetu. 

Izašla nova ljestvica zemalja Europske unije: Hrvati ovaj put sami sebe ocijenili

Pomoći drugome u nevolji ovdje je jednostavno pitanje pristojnosti, a žrtvovati se za druge ideal. Uostalom naši ljudi će u svome domu ugostiti i potpunoga stranca, ne pitajući se za vlastiti interes. Vjerujemo da ćemo taj plemeniti dio naše tradicije uspjeti sačuvati i u ovom individualističkom i sve više egoističnom društvu u kojem riječ požrtvovnost nažalost postaje suvišna, piše Hrvatska katolička mreža.