Hrvati stvaraju zalihe, tjedna potrošnja veća 160 milijuna kuna

Prošlotjedni fiskalizirani promet u trgovini bio je oko 2,7 milijardi kuna, a ne 2,54 milijarde koliko je iznosio u tjednima prije rata. Skok je iznosio visokih 6 posto na tjednoj razini, a takvo naglo povećanje događa se jedino tijekom važnog blagdana ili iznimne situacije. Rat koji je šokirao cijelu Europu to svakako jest, a on je donio strah od nestašica, poriv da se stvore zalihe, ali i neželjena poskupljenja.

Konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić kaže kako je za rast prometa nedvojbeno "zaslužno" stvaranje zaliha, ali i rast cijena zbog raznih poremećaja na domaćem i inozemnom tržištu.

Juneće meso na godišnjoj je razini poskupjelo od 20 do 27 posto, goveđe 12,5 posto, janjetina 12 posto, a svinjetina primjerice 10-ak posto od kraja lanjske godine, s time da su cijene te vrste mesa i dalje za nekoliko postotaka niže nego lani u siječnju. Piletina je poskupjela od 8,5 pa do 30 posto, ovisno o kategorijama, a rastu i cijene povrća, kupusa i krumpira i za 20 posto, objašnjava ona.

Ističe da je jako teško pratiti cijene koje se iz tjedna u tjedan mijenjaju, pa je tako nejasno i koliki učinak imaju smanjene stope PDV-a na neke proizvode, koje su neki trgovci ukalkulirali i prije zadanog roka od 1. travnja.

"Svaka članica EU sada želi povećati strateške zalihe, a vjerojatno i trgovci pojačavaju narudžbe u čemu veliku ulogu imaju i špekulacije. Za sada ne vidim da je pomama za robama tako velika kako je to bilo u prvih 10-ak dana pandemije i lockdowna, ne vidim da ljudi baš pretrpavaju kolica, a što će biti za tjedan-dva, nitko ne zna", rekao je direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

Budući da nismo samodostatni ni u jednoj kategoriji mesa, u očekivanju daljnjih poremećaja u lancu opskrbe cijene mesa rast će i dalje. A rastu i cijene ribe.